Naslovnica Region Traže i hrvatski jezik u Vojvodini

Traže i hrvatski jezik u Vojvodini

134
zastava Vojvodine; foto: arhiva - ilustracija

Novi Sad — Predsjednica Hrvatskog nacionalnoga vijeća (HNV) u Srbiji Jasna Vojnić zatražila je od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića proglašenje hrvatskog jezika kao službenog na cijeloj teritoriji Vojvodine, u gradu Somboru i općinama Apatin i Bač, objavljeno je u petak navečer na portalu HNV-a.

Čelnica Vijeća pozvala se na odluku grada Subotice kojom je u četvrtak pokrenut postupak uvođenja takozvanog bunjevačkog jezika u zvaničnu upotrebu iako zajednica Bunjevaca ne-Hrvata ne broji više od 15 posto ukupnog stanovništva te sredine, niti je to standardizirani jezik, na što je upozoravalo vodstvo hrvatske manjine.

„Ohrabrena primjenom načela pozitivne diskriminacije (…) kod izglasavanja izmjena koje će jednoj manjinskoj zajednici omogućiti presedan službene upotrebe jezika kada to zakon izričito ne traži, hrvatska zajednica pozdravlja buduće inicijative predstavnika vlasti u ostvarenju istih prava u mjestima u kojima u sličnom ili većem postotku žive Hrvati”, navodi predsjednica HNV-a, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Ta se prava traže u “gradu Sombor (8,39 posto), općinama Apatin (10,42 posto) i Bač (8,39 posto), kao i za područje cijele AP Vojvodine“, piše Vojnić.

Ona pozdravlja presedan primjene načela pozitivne diskriminacije, i navodi kako taj primjer „predstavlja korak naprijed prema novoj svijesti u kojoj niži postoci više nisu razlog zanemarivanja, već mjesto dokazivanja zrelosti društva“.

„HNV unaprijed pozdravlja buduće napore u afirmiranju položaja šokačkih i bunjevačkih Hrvata, a zahtjev je, osim predsjedniku, upućen i Gradu Somboru te dvjema općinama“, zaključuje se u saopćenju iz HNV-a.

Vijećnici Skupštine Grada Subotice usvojili su u četvrtak 4. marta, uz protivljenje predstavnika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), Odluku o pristupanju promjeni Statuta Grada, čime je pokrenuta procedura uvođenja bunjevačkog jezika u zvaničnu upotrebu na teritoriji grada.

Rečeno je da je to prvi korak uvođenju bunjevačkoj jezika kao četvrtog službenog jezika na području Grada, u kojemu taj status imaju srpski, mađarski i hrvatski.

(StarMo)