Naslovnica Politika “Sve je suprotno od onoga što traži Dragan Čović”

“Sve je suprotno od onoga što traži Dragan Čović”

184
Anthony Blinken

Sarajevo — Ustavne promjene su neophodne da bi reforma izbornog sistema bila dosljedno izvršena prema zahtjevima članstva u Evropskoj uniji i presudama evropskih sudova.

Ovako je članove Predsjedništva BiH američki državni sekretar Antony Blinken upoznao sa zvaničnim kursom vanjske politike. U reakcijama – Predsjedništvo BiH saglasno, a zagovarači legitimnog predstavljanja u izmjenama izbornog zakona dobili su jasan odgovor, javila je FTV, a prenosi federalna.ba.

U prevodu, sve navedeno je suprotno od onoga što traži Dragan Čović, lider HDZ-a BiH. Zahtjevi legitimnog predstavljanja praktično znače isključivu pobjedu kandidata HDZ-a BiH ili stranaka okovanih u HDZ-ovoj podružnici HNS-u u utrci za člana Predsjedništva BiH, a s druge strane osiguranje dovoljno ruku u kantonalnim skupštinama, što bi značilo dominaciju u 17-članom klubu Hrvata u Domu naroda Federalnog parlamenta.

“Implementacijom ključnih odredbi u predmetima ‘Ljubić’ i ‘Sejdić i Finci’ mi započinjemo novu eru europske Bosne i Hercegovine. Ukoliko je potrebno odraditi i minimalne ustavne korekture mi ćemo to i uraditi. Konstitutivni narodi i njihovo legitimno predstavljanje je ustavna, društvena i politička srž Bosne i Hercegovine”, poručio je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Suprotno ovome, reforma Izbornog zakona u BiH nije više neophodna, naziv je posljednje analize austrijskog lista Standard, u kojoj se, između ostalog, navodi da je BiH u ustavnoj krizi, a koja vodi ka stalnim političkim ucjenama i blokadama.

List Standard dalje navodi da je presuda u predmetu Ljubić odavno provedena te da nije neophodno vršiti promjenu Izbornog zakona koju HDZ BiH energično traži:

“Presuda u predmetu Ljubić na taj način već je provedena jer se, prema tumačenju Ustavnog suda, odgovarajuće odredbe u Ustavu entiteta Federacija Bosne i Hercegovine sada moraju primjenjivati u skladu s Ustavom. U jednoj odluci Ustavnog suda BiH od 6. jula 2017. kaže se da Ustavni sud ukida odgovarajuće propise iz Izbornog zakona, jer ih Parlament BiH u predviđenom roku od šest mjeseci nije uskladio sa Ustavom.”

Ukoliko se ulazi u konkretne izmjene Izbornog zakona, što znači korekciju Ustava BiH, potrebno je primijeniti sve presude, a ne one koje odgovaraju politikama apsolutne vladavine.

“Što se tiče odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i to podržavam, s tim da treba imati na umu ono što kažu inostrani stručnjaci, a to je da su neke od njih već implementirane, kao što je ta u predmetu ‘Ljubić’, kao i ona iz 1998. godine. Jedina odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koja koja u kontekstu izbornih prava nije provedena je ona po mojoj apelaciji iz 2015. godine”, podsjetio je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH.

“Očekujem njihov snažniji angažman i podršku na otklanjanju prepreka s kojim se suočavamo i koje su dovele do zastoja na evropskom putu. Sigurno je da lidersku ulogu u pokretanju i provođenju reformi moraju imati domaće institucije i političke snage, uz podršku naših ključnih partnera u Washingtonu i Briselu”, istakao je Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH.

Za pregovaračkim stolom ustavnih promjena zadatak jasan, ali ponuđena rješenja i metode stranačkih pregovarača potpuno suprotstavljene. Konformista u cijeloj priči čini se da je Milorad Dodik, koji i sada ponavlja: Podržavam promjene, ali problem je u Federaciji BiH i položaju hrvatskog naroda. Jasno je onda da se pregovarački zid teško razbija, pa je uvijek izvjesnija opcija “sastanak uspješan, ali bez konkretnih pomaka”.

“To je nemoguće pomiriti. Stav HDZ-a da se promjene mogu izvršiti samo izmjenama Izbornog zakona je neprihvatljiv. Opet bi bio neustavan i suprotan evropskim zakonima, i čemu bi nas to vodilo?”, naglašava stručnjak za ustavno pravo Nurko Pobrić.

Sigurno dalje od prihvatanja naše države kao ozbiljnog kandidata za punopravnog člana zajednice evropskih zemalja. Takav scenario je najizgledniji ukoliko ne bude postojao jasan pritisak na lidere nacionalnih partija, navodi profesor Daniel Serwer u svojoj posljednjoj analizi balkanskih prilika.

“Dok ne bude pritiska s ulice, etnički nacionalisti će s američkom inicijativom učiniti ono što su uvijek činili – ojačati vlastite pozicije i spriječiti pojavu multietničke koalicije koja može osporiti njihovo zadržavanje na vlast.”

(StarMo)