Naslovnica Mostar Skup u Centru za kulturu: Zašto Mostar nema ulicu ili trg Predraga...

Skup u Centru za kulturu: Zašto Mostar nema ulicu ili trg Predraga Matvejevića?

47
foto: Fena

Mostar — U mostarskom Centru za kulturu prigodnim programom u srijedu uveče obilježeno je 90 godina od rođenja Predraga Matvejevića.

Tom prilikom historičar Dragan Markovina je kazao kako je Matvejević najveći intelektualac ovog grada, BiH pa čak i regije.

Podsjetio je da je Matvejević imao ozbiljnu svjetsku univerzitetsku karijeru na La Sapienzi i Sorbonni te da je autor najprevođenije knjige s ovih prostora, a riječ je o „Mediteranskom brevijaru“.

“S cijelim nizom stvari koje je napisao i objavio teško da će ga neko stići u skorije vrijeme iz Mostara, ali i s ovih prostora. Dosta ljudi u ovom gradu je svjesno ko je Predrag Matvejević i stalo im je do toga, ali Mostar to, očito je, nije prepoznao”, smatra Markovina.

Spomenuo je i rušenje Matvejevićeve rodne kuće i izrazio žaljenje zbog toga, kao i zbog činjenice što u Mostaru nije uspostavljen neki memorijalni ili istraživački centar koji bi nosi njegovo ime, ili što barem neka mostarska ulica ili trg ne nosi ime Predraga Matvejevića.

Dodao je kako je to zato zbog nepostojanja političke volje vodećih ljudi Grada Mostara.

Komunikolog Dario Terzić kazao je kako će se 7. oktobra navršiti 90 godina od rođenja Predraga Matvejevića, čovjeka koji je zadužio ne samo Mostar već cijeli Mediteran.

“Njegovo najpoznatija knjiga ‘Mediteranski brevijar’ jedno je veliko putovanje Mediteranom. To njegovo imaginarno putovanje krenulo je željom da napiše nešto o moru, a želio je pisati o moru jer Neretva iz Mostara vodi prema moru. Tako da je to bilo jedno posebno putovanje gdje nije važna krajnja tačka nego putovanje kao traganje, a ono ipak polazi iz Mostara jer ljudi koji su rođeni u gradovima na rijekama vide samo na drugu stranu rijeke. Vidik je ograničen, on je želio vidjeti mnogo više, želio je vidjeti pučinu i tako je krenula priča u Mediteranskom brevijaru”, istakao je Terzić.

Matvejević je bio veliki književnik i intelektualac, i stavljati ga u politički kontekst zbog dva teksta, po Terzićevim riječima, predstavlja instrumentalizaciju i banalizaciju jednog velikog književnog opusa.

Predrag Matvejević rođen je u Mostaru 7. oktobra 1932., a preminuo je u Zagrebu 2. februara 2017.

Nakon školovanja u rodnom Mostaru započeo je studij romanistike u Sarajevu koji je završio u Zagrebu. Godine 1967. doktorirao je na univerzitetu Sorbonni u Parizu disertacijom o angažiranu i prigodnom pjesništvu. Habilitirao je također u Francuskoj.

Decenijama je do 1991. godine predavao francusku književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu, od 1991. do 1994. slavensku književnost na Trećem pariškom univerzitetu (Nouvelle Sorbonne), a od 1994. do 2007. srpsku i hrvatsku književnost i hrvatskosrpski jezik na rimskom univerzitetu La Sapienza, gdje se uspješno zalagao da se taj studijski smjer ne ugasi.

Matvejević je primio počasni doktorat u Francuskoj i dva u Italiji, a dodijeljen mu je i počasni doktorat na Univerzitetu ‘Džemal Bijedić’ u Mostaru. Od 2002. bio je član Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH).

Matvejevićev „Mediteranski brevijar“ preveden je na dvadesetak jezika (samo u Italiji prodat je u više od 300.000 primjeraka), a „Druga Venecija“ na desetak.

U posljednjih tridesetak godina učestvovao je u mnogim književnim i društvenim polemikama. Novije su mu knjige „Istočni epistolar“ (1994), „'Bivši’ svijet“ (Le Monde ‘ex’, 1996), „Gospodari rata i mira“ (s Vidosavom Stevanovićem i Zlatkom Dizdarevićem, 1999) i „Druga Venecija“ (2002), prenosi portal federalna.ba.

(StarMo)