Naslovnica Politika Schmidt donio izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH

Schmidt donio izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH

149
Christian Schmidt (foto: ilustracija)

Sarajevo — Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt donio je u nedjelju odluku o povećanju broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (FBiH), s ciljem da poboljša funkcionalnost ovog entiteta i osigura blagovremenu provedbu rezultata izbora održanih 2. oktobra 2022. godine.

Odluka o Domu naroda je jedna od nekoliko u “paketu mjera” koje je predstavnik međunarodne zajednice u BiH Schmidt opisao kao mjere funkcionalnosti koje će spriječiti blokade entiteta, a donio ih je samo sat vremena nakon zatvaranja biračkih mjesta, u nedjelju 2. oktobra.

Suština odluka visokog predstavnika tiče se rokova za formiranje vlasti u Federaciji BiH, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Odluka o Domu naroda FBiH podrazumijeva da svaki od klubova konstitutivnih naroda BiH, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, ima po 23 delegata, umjesto dosadašnjih 17.

Delegati u ovom domu federalnog Parlamenta biraju se u kantonalnim skupštinama, dok se zastupnici u Zastupničkom domu FBiH biraju direktno glasovima građana.

Prema Schmidtovoj odluci, svaki konstitutivni narod u svakom kantonu će imati mogućnost da ima barem jednog predstavnika u Domu naroda, ako je izabran u tom kantonu.

Zašto je Schmidt donio odluke?

Schmidt je odluku donio kako se ne bi ponovilo da hrvatski političari u FBiH blokiraju formiranje nove vlasti nakon izbora, tražeći izmjene Izbornog zakona i jačanje zastupljenosti u Domu naroda.

“Ovakvom raspodjelom ispravlja se najizraženija prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u kantonima (deset u FBiH, op. a.) u kojima živi mali broj pripadnika svakog od tri naroda”, stoji u odluci Ureda visokog predstavnika.

Vlada Federacije posljednji put je formirana 2014. godine, i od prošlih općih izbora 2018. Vlada je u “tehničkom mandatu”.

Formiranje vlasti u Federaciji BiH uvjetovala je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, inzistirajući na izmjenama Izbornog zakona i “legitimnom predstavljanju”, prije svega u Domu naroda, te u izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Paket mjera koje je Schmidt donio na dan izbora sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje neizravno izabranih tijela.

Paket mjera funkcionalnosti je osma odluka visokog predstavnika BiH otkako je preuzeo mandat, u augustu 2021. godine. Odluke donosi na osnovu Bonskih ovlasti na osnovu kojih ima pravo mijenjati zakone, ustave entiteta ili smijeniti zvaničnike. Visoki predstavnik u BiH je konačan autoritet za tumačenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Povećan broj ostalih u Domu naroda federalnog parlamenta

Ovom mjerom povećava se i broj mjesta u klubu ostalih sa sedam na 11.

Ovo je prvi put da i Ostali iz svih kantona mogu biti predstavljeni u Domu naroda Federacije BiH.

Ovim je s dosadašnjih 58 delegata u Domu naroda FBiH, broj povećan na ukupno 80.

Izmjenama vezanim za Dom naroda implementirana je odluka Ustavnog suda Federacije BiH u slučaju Ljubić.

Ovom presudom ukinute su odredbe Izbornog zakona prema kojima se svakom narodu daje jedno izborno mjesto iz svakog od deset kantona, ali i dio koji govori o raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Schmidt je mjerama osigurao i blagovremen izbor delegata za Dom naroda u kantonalnim skupštinama davanjem ovlasti Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) da izvrši preraspodjelu mandata iz onih kantona u kojima kantonalne skupštine ne ispune svoju obavezu u zadatom roku.

Odlukom se propisuje i da svaki dom Parlamenta FBiH (Zastupnički i Dom naroda) treba da odbije ili usvoji potrebne zakone u roku od 45 dana nakon njihovog usvajanja u drugom domu.

Kompletan tekst je na ovom linku.

(StarMo)