Naslovnica Život Naučnici: Mogu li nas T-stanice spasiti od novih sojeva koronavirusa?

Naučnici: Mogu li nas T-stanice spasiti od novih sojeva koronavirusa?

92

Zagreb — Uprkos činjenici da je razvoj vakcine protiv koronavirusa naučnike primorao na pomicanje granica, pojava novih sojeva podstakla ih je i na preispitivanje efikasnosti T-stanica u borbi protiv virusa.

Iako su naučnici još uvijek zabrinuti zbog razvoja novih varijanti koronavirusa koje postaju manje ili više otpornije na antitijela koja se stvaraju u organizmu u osoba koje su preboljele covid, njihova je pojava ponovno pokrenula zanimanje istraživača za nove imunosne odgovore koji štite od virusa, piše stručni časopis Nature.

Naučnici proučavaju dostupne podatke, tražeći signale koji bi upućivali na to da bi T-stanice mogle doprinijeti održavanju trajnog imuniteta. Nadaju se da bi T- stanice mogle omogućiti određeni imunitet i zaštitu od koronavirusa čak i u slučaju da antitijela postanu manje efikasna u borbi protiv ove bolesti, prenijeli su u utorak hrvatski mediji.

“Znamo da su antitijela vjerovatno manje efikasna u slučaju novih varijanti, ali možda nas mogu spasiti upravo T-stanice. Sa naučnog aspekta to ima smisla, jer nemamo podatke, ali možemo se nadati”, kaže Daina Graybosch, biotehnološka analitičarka iz investicijske banke SVB Leerink u New Yorku.

Dosadašnji razvoj vakcine protiv koronavirusa uglavnom je bio fokusiran na razvoj antitijela, što je potpuno opravdano, smatra Alessandro Sette s Instituta za imunologiju La Jolla u Kaliforniji.

“Takav nivo zaštite smatra se zlatnim standardom, ali najčešće zahtijeva velik broj antitijela. Sjajno je ako možete proizvesti veliki broj antitijela, ali nije nužno uvijek i moguće”, kaže Sette.

Uz antitijela, ljudski imunološki sistem proizvodi i velik broj T- stanica koje mogu utjecati na virus. Neke od njih mogu uništavati i stanice zaražene virusom, a nazivamo ih CD8. Ostale, takozvane pomoćne T-stanice ili CD4 važne su jer obavljaju ostale imunološke funkcije poput stimulacije proizvodnje antitijela i novih T-stanica.

Međutim, stručnjaci ističu da T-stanice ne mogu spriječiti pojavu infekcije virusom s obzirom na to da se one aktiviraju tek kad je virus već duže vrijeme prisutan u organizmu. Ipak, njihova uloga može biti presudna u trenutku kada se u organizmu pojedinca počnu razvijati simptomi koronavirusa.

U slučaju covida-19, T-stanice bi mogle odigrati ključnu ulogu i napraviti razliku između osoba u kojih će se razviti blagi simptomi bolesti i onih kojima će trebati hospitalizacija.

“Ako su sposobne ‘ubiti’ stanice zaražene virusom prije nego što se one prošire iz gornjeg dijela respiratornog trakta, to će utjecati i na sam tok bolesti”, smatra Annika Karlsson, imunologinja s Instituta Karolinska u Stockholmu.

Istovremeno bi mogle smanjiti zarazu tako što će ograničiti količine virusa koje cirkuliraju kod zaražene osobe, što znači da ta osoba u okolinu ‘izbacuje’ manje virusnih čestica. T stanice bi istovremebno mogle utjecati i na nove sojeve koronavirusa.

Rezultati studije koju su proveli Sette i njegovi kolege, upućuju na to da osobe zaražene koronavirusom obično u organizmu generiraju T-stanice koje ciljaju najmanje 15 do 20 različitih fragmenata proteina koronavirusa.

Koji će fragment virusa T-stanice odabrati za napad varira od osobe do osobe, što znači da će ljudi moći generirati različite T-stanice koje mogu napasti potpuno različite dijelove virusa. Sette smatra da bi upravo zbog toga virusu moglo biti znatno otežano mutiranje, čija je svrha izbjeći odgovor T-stanica.

Mutacije virusa sve otpornije

Nakon što su otkrivene nove varijante koronavirusa, posebno južnoafričkog, koji se pokazao znatno otpornijim na antitijela koja je prouzrokovao dosadašnji virus, naučnici su počeli razmišljati o tome da li bi T-stanice mogle postati znatno manje osjetljive na mutacije virusa. Rani rezultati istraživanja imunologa pokazali su da bi se to moglo ostvariti, ali ističu da je potrebno provesti još detaljnijih studija da bi se dobili kvalitetniji podaci.

Zbog pojave novih varijanti virusa, istraživači su već najavili da bi vakcine mogle biti manje efikasne u borbi protiv njih, pa farmaceutske kompanijee već traže načine pokretanja novih vakcina koje bi znatno efikasnije stimulirale rad T-stanica.

Jedna od njih je već pokrenula istraživanja. To je Gritstone Oncology, biotehnološka firma iz Kalifornije koja razvija eksperimentalnu vakcinu, a ona sadrži takozvani genetski kod nekoliko fragmenata proteina koronavirusa za koje se zasad zna da mogu izazvati reakciju T-stanica. Klinička ispitivanja ove vrste vakcine trebala bi početi u prvom kvartalu ove godine.

Međutim, predsjednik Gritstonea, Andrew Allen kaže da se nada da će razvoj ovakve vrste vakcine ipak ostati u eksperimentalnoj fazi te da će dosadašnje vakcine biti dovoljne u efikasnoj borbi protiv pandemije koronavirusa.

“Nadam se da će postojeće vakcine biti efikasne u suzbijanju koronavirusa i njegovih novih sojeva te da naša vakcina neće ni biti potrebna. Razvijamo je da bismo bili spremni na potencijalno gori scenarij, ali istovremeno se nadamo da do toga neće doći. Bilo kako bilo, dobro je biti spreman na sve”, rekao je Allen.

(StarMo)