Naslovnica Izdvojeno “Naša Evropa se vraća u igru”

“Naša Evropa se vraća u igru”

289

Zagreb — Hrvatski N1 ekskluzivno je objavio autorski tekst predsjednice Evropske Komisije Ursule von der Leyen, koji objavljuju mediji u svim EU državama.

Tekst pod naslovom “Naša Europa se vraća u igru” prenijeli su u cjelini:

Posljednjih se tjedana naš svijet okrenuo naglavačke. Naša uobičajena svakodnevica čini se vrlo udaljenom i dosad ste neki od vas koji ovo čitate već imali simptome, mnogi poznajete nekoga tko je obolio i svatko od nas zabrinut je za svoje bližnje.

Međutim, ono što ovu situaciju čini jedinstvenom jest da smo svi dio rješenja: svi mi kao građani, ali i poduzeća, gradovi, regije, narodi i cijeli svijet. Da, istina je: ovaj nepoznati neprijatelj i kriza neviđenih razmjera i brzine Europu su u početku zatekli donekle nespremnu. Još uvijek osjećamo posljedice tog kasnog početka.

No Europa je danas čvrsto na nogama, ujedinjena neizmjernim suosjećanjem. U posljednjih smo nekoliko tjedana svjedočili da se umirovljeni liječnici i medicinske sestre javljaju na dužnost, a milijuni volontera čine sve što je u njihovoj moći da pomognu. Restorani dostavljaju obroke iscrpljenom medicinskom osoblju, modne kuće izrađuju bolničke kute, a proizvođači automobila proizvode respiratore.

Ta je solidarnost zarazna – i temelj je naše Unije. Zahvaljujući tom poticaju, prava se Europa vratila u igru: Europa koja surađuje u ostvarenju onoga što nitko od nas ne bi mogao ostvariti sam. Sad se ostvaruju konkretni rezultati i Europa svaki dan neumorno radi na spašavanju što više života, zaštiti izvora prihoda i poticanju gospodarstva.

Posljednjih smo tjedana poduzimali mjere koje bi donedavno bile nezamislive. Pravila o državnim potporama učinili smo fleksibilnijima no ikad, kako bi velika i mala poduzeća mogla dobiti potrebnu potporu. Popustili smo proračunska pravila kako bi nacionalna sredstva i sredstva EU-a mogla brzo doći do onih kojima su potrebna. To je institucijama EU-a i državama članicama omogućilo da stave na raspolaganje 2,8 bilijuna eura za borbu protiv krize, što je najveći takav iznos u svijetu.

Ovoga tjedna Europska unija ide korak dalje. Predložili smo novi program pod imenom SURE kako bismo osigurali da građani zadrže svoja radna mjesta i primanja, a poduzeća opstanu tijekom ove hibernacije. U okviru tog programa 100 milijardi eura dodijelit će se vladama kako bi nadoknadile razliku ako su poduzeća morala smanjiti broj sati radnicima, a može se pomoći i samozaposlenima. Potrebiti će tako platiti stanarinu, račune ili hranu te pritom pomoći drugim poduzećima da opstanu.

Usto, kako bismo intenzivirali borbu za spašavanje života, odlučili smo uložiti sav preostali iznos u ovogodišnji proračun. Taj će nam izvanredni instrument pomoći pri nabavi najvažnije medicinske opreme i pojačavanju testiranja.

To je dokaz da u ovoj krizi nisu prihvatljive polovične mjere, čak ni u narednim godinama u kojima ćemo nastojati izbaviti gospodarstvo iz krize. Za to će nam biti potrebna golema ulaganja u obliku svojevrsnog Marshallova plana za Europu. U središtu toga trebao bi biti novi proračun EU-a. Prednosti su očite: proračun EU-a dokazani je instrument solidarnosti i modernizacije. Budući da se utvrđuje na sedam godina, stvara sigurnost za ulagače i pouzdanost za sve uključene strane.

No, s obzirom na to da se svijet drastično promijenio u proteklih nekoliko tjedana, i naš se proračun mora promijeniti. To je ključan trenutak u kojem će se gospodarstva oslabljena aktualnom krizom morati pokrenuti i osigurati ponovno glatko funkcioniranje našeg jedinstvenog unutarnjeg tržišta.

Bilijuni i milijarde koje danas trošimo kako bismo izbjegli veću katastrofu ulaganje su u budućnost i uključivat će nekoliko generacija. Iz tog se razloga sredstva iz našeg sljedećeg proračuna moraju ulagati na pametan i održiv način te tako pomoći očuvati ono što nam je dragocjeno i obnoviti osjećaj zajedništva europskih naroda.

Bitno je i da uložimo u područja koja predstavljaju ulaganje u budućnost, primjerice u inovativna istraživanja, digitalnu infrastrukturu, čistu energiju, pametno kružno gospodarstvo i prometne sustave budućnosti. Svojevrsni Marshallov plan pomogao bi u izgradnji modernije, održivije i otpornije Europe. To je Unija za koju vjerujem da može prevladati ovu kao i svaku drugu krizu u našoj povijesti.

Za taj golemi napor, tu novu Europu, najvažnije će biti da njezini građani žele zajedničku budućnost u kojoj se zalažemo jedni za druge.

Ono čemu danas svjedočim u Europi pokazuje da je to moguće i ispunjava me ponosom. Budućnost Europe poljski su liječnici koji odlaze u Italiju. To su i Česi, koji šalju 10 000 maski u Španjolsku i ostale zemlje. Zrakoplovi koji prevoze bolesnike iz sjeverne Italije u istočnu Njemačku ili vlakovi koji prevoze ljude preko granica u slobodne jedinice intenzivne njege. To su i Bugari, koji šalju zaštitnu opremu Austrijancima, i Austrijanci koji šalju maske u Italiju.

To je i prva zajednička europska zaliha medicinske opreme, respiratori i kompleti za testiranje koje su zajednički nabavile gotovo sve zemlje, od Rumunjske do Portugala, kako bi ih se poslalo u Španjolsku, Italiju i druga mjesta. Snagu i solidarnost Unije osjetile su i tisuće Europljana koje je pandemija zatekla u inozemstvu, u Vijetnamu, Južnoj Africi ili Argentini, i koji su vraćeni u svoje domovine europskim letovima.

Svakim od tih djela solidarnosti Europa se pomalo izdiže iz krize i ne sumnjam da će se uskoro potpuno osoviti na noge. Zajedničkim snagama.

(StarMo)