Naslovnica Život “Medijska zajednica mora biti solidarna”

“Medijska zajednica mora biti solidarna”

145

Sarajevo — Solidarnost unutar medijske zajednice i zajednički javni pritisak na političke institucije i donosioce odluka ključni su za rješavanje brojnih problema sa kojima se novinari i mediji u BiH suočavaju već godinama – od neadekvatne pravne zaštite i medijske legislative, pa do sigurnosti novinara, slobode izražavanja i veoma lošeg ekonomskog položaja i uslova u kojima rade, istaknuto je tokom online diskusije o istraživanju „Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2019.“, u organizaciji Udruženja BH novinari, saopšteno je iz tog Udruženja.

Politički utjecaji i ekonomski pritisci na bh. medije sve su vidljiviji, a novinari imaju sve manje slobode u kreiranju sadržaja na kojima rade i gotovo svakodnevno se suočavaju sa autocenzurom i cenzurom. U 2019. godini registrirano je ukupno 56 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare u Bosni i Hercegovini. Od tog broja, zabilježeno je devet fizičkih napada na novinare i uposlenike u medijima, kao i osam prijetnji smrću.

Linija za pomoć novinarima raspolaže podacima o 289 aktivnih tužbi za klevetu protiv novinara i medija u posljednjih pet godina. Prosječna plaća novinara u BiH iznosi 880 KM neto. Prekovremeni rad se ne plaća, a u mnogim medijskim kućama neredovno se uplaćuju doprinosi za zdravstveno i penziono osiguranje. Političke i regionalne podjele u BiH duboko se odražavaju na pitanje međusobne novinarske solidarnosti i mogućnost formiranja jedinstvene sindikalne organizacije, koja bi okupljala novinarke i novinare iz cijele države.

Ovo su samo neki od rezultata istraživanja BH novinara, rađenog u okviru regionalne mreže novinarskih udruženja Zapadnog Balkana (www.safejournalists.net). O rezultatima istraživanja govorili su prof. dr. Lejla Turčilo, šefica Odsjeka za komunikologiju/žurnalistiku na FPN Sarajevo, doc. dr. Daniela Jurčić sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Velida Kulenović, novinarka Federalnog radija i članica UO BH novinara, Esad Šabanagić, urednik nezavisnih krajiških novina Reprezent, Faruk Kajtaz, urednik nezavisnog internet magazina Starmo.ba iz Mostara i član UO BHN, Borislav Vukojević, viši asistent na FPN Univerziteta u Banjoj Luci, Andrijana Pisarević, novinarka Srpskacafe, Borka Rudić, generalna tajnica BH novinara i Maja Radević, istraživač/projekt koordinator BH novinara.

Kako su istakli učesnici današnje online diskusije, ovakva istraživanja trebaju izaći iz kruga medijske i akademske zajednice i o njima se mora govoriti na nivou donosilaca političkih odluka.

– Obeshrabrujuće je to što se već pomalo navikavamo na takve okolnosti u kojima rade novinari i mediji u BiH danas – od pravnih normi koje imamo i koje su generalno dobre, ali se ne primjenjuju u praksi, pa do pitanja sigurnosti novinara i ekonomskih uslova za rad medija, koji su sve lošiji. Čini mi se da nema političke volje da se ti problemi riješe, a posebno je zabrinjavajuće što je sve manje volje i unutar medijske zajednice. Međutim, javni pritisak je ključan za vidljivost svih naših problema. Bojim se da građani vrlo malo znaju o tome kako i pod kojim uslovima novinari rade i to je ono što treba mijenjati, jer loše novinarstvo ugrožava građane i njihovo pravo da budu kvalitetno informisani, a ne da neko manipuliše njima – naglasila je prof. dr. Lejla Turčilo.

Situacija u bh. medijima umnogome je odraz političkog stanja u državi, smatra Daniela Jurčić.

– Kako očekivati da nam mediji budu profesionalni i kvalitetni pored ovakvih korumpiranih političara? Mislim da je tu jako važna i edukacija novinara, posebno mladih, kako i koliko se novinari obrazuju i ko sve uopće može biti novinar. Interes za studij žurnalistike i dalje postoji, iako svake godine opada, i to je iznenađujuće s obzirom na ovako lošu medijsku sliku u BiH – kaže docentica Jurčić.

Učesnici diskusije posebno su naglasili izuzetno lošu situaciju u lokalnim medijima koji djeluju u manjim sredinama, a čiji problemi često ostaju u sjeni i smatraju se manje važnima u odnosu na javne servise i medije iz većih gradova.

– Problemi lokalnih medija i novinara koji u njima rade uglavnom ostaju izvan fokusa, iako imamo brojne izvještaje i analize u kojima se godinama kao jedan od glavnih problema u medijskoj zajednici ističe status lokalnih medija – kaže Faruk Kajtaz.

– U Zeničko-dobojskom kantonu u protekloj godini nije bilo velikih promjena. Nastavljeni su pritisci na medije, novinari čak dobijaju i otkaze zbog neposlušnosti, a posebno se to odnosi na lokalne medije. Dovoljno je da vidite šta se dešava na RTV Zenica. Bojim se da će postati samo još gore jer s jedne strane, bliže nam se lokalni izbori i početak političke kampanje, a na drugoj strani imate činjenicu da su tokom pandemije novinari bili mnogo više izloženi rizicima svoje profesije i u tom periodu se vidjelo u kako teškim uslovima radimo – rekla je Velida Kulenović.

Esad Šabanagić naglasio je da je jedan od problema i veliki broj „divljih“ portala i medija koji nemaju impressuma, ne zna se ko im je vlasnik, niti ko radi u tim medijima.

– Zato nam je potreban zakon o transparentnosti medijskog vlasništva i da se napravi javni registar medija. Generalno, novinarima u BiH treba više solidarnosti i istine, a manje autocenzure i cenzure – kaže Šabanagić.

Govoreći o pravnoj zaštiti novinara i medija, Borislav Vukojević naglasio je kako je poražavajuće ne samo to što novinari nemaju adekvatnu zaštitu u slučajevima napada na njih, nego sve to ponekad poprima i apsurdne dimenzije pa iako dokazi postoje, istrage u pravosudnim institucijama se obustavljaju, ili su veoma spore i neefikasne. Isto mišljenje dijeli i profesorica Lejla Turčilo, koja navodi da se na primjerima procesuiranja napada na novinare veoma lako može uočiti sprega između politike i pravosuđa.

– Kada je riječ o tužbama koje podnose novinari, odnosno mediji, onda se te tužbe najčešće odbacuju ili se drže u ladicama mjesecima, a kada tuže oni koji su bliski političkim moćnicima, sve to ide puno brže. Takav odnos jasno pokazuje intenciju pravosudnih institucija i njihovu spregu sa politikom – zaključuje Lejla Turčilo.

Izvještaj „Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2019.“ bit će objavljen u narednih mjesec dana, saopšteno je iz Udruženja BH novinari.

(StarMo)