Naslovnica Mostar Logoraši Mostara nisu mogli do Heliodroma

Logoraši Mostara nisu mogli do Heliodroma

461

Mostar — Delegacija Udruženja logoraša (UL) Mostara, zajedno sa predstavnicima drugih logoraških udruženja u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, u petak prijepodne po prvi put je u 27 godina pokušala posjetiti mjesto stradanja – bivši logor Heliodrom.

Međutim, uprkos najavi tog događaja Ministarstvu unutrašnjih poslova HNK-a, delegacije logoraških udruženja dočekala je zatvorena i zaključana kapija nekadašnjeg Heliodroma, koji se smatra sinonimom za konc-logore tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosna.

U Udruženju logoraša Mostara ističu da je kapije bivšeg logora zatvorilo Sveučilište u Mostaru (SUM), odnosno Fakultet prirodoslovnih, matematičkih i odgojnih znanosti tog Sveučilišta, koji se sada tu nalazi. Bivši logoraši kažu da je kapija prethodno bila otvorena, ali je uoči posjete delegacije zaključana, pa je onemogućen pristup objektu nekadašnjeg konc-logora i pješke i automobilom.

U Udruženju logoraša Mostara ističu da je u vrijeme pokušaja posjete mjestu stradanja viđen i rektor SUM-a, prof.dr. Zoran Tomić, koji se nalazio u blizini, prateći šta se dešava.

Ipak, delegacije logoraških udruženja u HNK položile su cvijeće na ogradu bivšeg konc-logora i odale počast svim stradalim logorašima. Prema podacima udruženja, samo kroz logor Heliodrom prošlo je oko 10.000 ljudi, uglavnom civila. Heliodrom je u to vrijeme bio sabirni logor takozvane Hrvatske republike Herceg-Bosna. Prema optužnici Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY), pripadnici HVO-a počeli su držati muškarce bošnjačke nacionalnosti u logoru od 1993. do aprila 1994. godine, a prethodno su uhapšene stotine civila koji su živjeli u zapadnom dijelu grada. Pripadnici HVO-a nisu razlikovali civilne od vojnih zatvorenika, kako bi se civili oslobodili. Stanje u logoru bilo je katastrofalno.

Zatvorenici su svakodnevno psihički i fizički maltretirani, stražari su ih tukli, a zabilježeni su i slučajevi kada su psi čuvari puštani na neke od njih. Pojedini zatvorenici odvođeni su u grad kako bi vršili prisilni rad poput kopanja rovova, gradnje vojnih utvrda ili skupljanja tijela mrtvih vojnika HVO-a. U najtežim slučajevima, bili su prisiljeni hodati ispred snaga HVO-a, kao živi štit.

Prema podacima Udruženja logoraša Mostar, kroz logore tzv. Herceg-Bosne – Heliodrom, Dretelj, Gabela, Široki Brijeg i druge, prošlo je preko 20.000 nedužnih muškaraca, žena i djece. Veliki broj ih je ubijen ili ranjen, a još uvijek se traga za 50 logoraša koji se vode kao nestali.

Haški sud je u novembru 2017. pravosnažno osudio čelnike takozvane Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora, uključujući i presudu za udruženi zločinački poduhvat, čime je potvrđena prvostepena presuda iz 2013. godine.

“Incidenata tokom pokušaja posjete nije bilo i zahvaljujemo se Policijskoj upravi Mostar na korektno odrađenom poslu, što se tiče članova i gostiju, koji su odali počast stradanju logoraša”, izjavio je predsjednik UL Mostara, Emir Hajdarović.

Povod pokušaju posjete je bilo obilježavanje godišnjice početka zatvaranja konc-logora tzv. HR HB 1994. godine.

Hajdarović je naglasio kako bivši logoraši Heliodroma i drugih konc-logora tzv. HR HB još jednom pozivaju udruženja logoraša sa hrvatskim predznakom na zajedničko obilježavanje dana početka zatvaranja logora, na svim mjestima presuđenima od strane domaćih i inostranih pravosudnih institucija.

Inače, delegacija UL Mostara i drugih udruženja s područja HNK položila je cvijeće i odala počast stradalima i na šehidskom mezarju Šehitluci u Mostaru.

(StarMo)