Naslovnica Život Ljudi u karantinu, životinje slobodnije

Ljudi u karantinu, životinje slobodnije

243

Zagreb — Dok je veći dio ljudske vrste u karantinu, divlje životinje i biljke uživaju u ponovno otkrivenoj slobodi. Divlje svinje šetaju gradskim ulicama, ptice glasno cvrkuću, a ljudi konačno imaju više vremena ponovno uživati u prirodi.

Još za prvih dana karantina, stanovnici velikih gradova svijeta ponovno su otkrili cvrkut ptica. Na ulicama Barcelone viđene su divlje svinje, Santiago de Chileom prošetala je divlja puma, a dupini se u jatima ponovno okupljaju u Sredozemlju…

“S obzirom na sve manje ljudi na ulicama, divlje životinje koje žive u okolini gradova “sve se slobodnije šetaju njihovim ulicama”, kaže Romain Julliard, direktor istraživanja u pariškom Državnom prirodoslovnom muzeju, prenosi N1.

Kao primjer navodi lisice: “Vrlo brzo mijenjaju obrazac ponašanja. Kada otkriju mirno mjesto, krenu ga istraživati”.

Životinje i ptice koje žive u urbanim parkovima, poput vrabaca, golubova i vrana, sada mogu napustiti svoju uobičajenu teritoriju i “napraviti mjesta ostalim životinjama”.

“A jesu li ptice, gradskim stanovnicima obično ‘nevidljive’, sada brojnije? Prije bih rekao da ih u novim okolnostima bolje čujemo. Neke među njima prestaju cvrkutati kad je bučno, ali sada pjevaju bez prestanka”, kaže Jérôme Sueur, stručnjak iz Nacionalnoga prirodoslovnog muzeja.

Buka ih ometa u njihovim uobičajenim aktivnostima i stvara im stres. Nada se da će ovaj izostanak ljudske kakofonije koristiti životinjama tokom njihova reproduktivnog perioda u proljeće. “Moglo bi se kazati da su životinje sada lišene onečišćenja koje za njih predstavlja buka što je proizvode ljudi”, kaže naučnik.

I na selu i u moru divlje životinje vjerovatno će profitirati zbog velikog ‘ljudskog karantina’. U Francuskoj je, na primjer, zbog karantina sezona lova završila ranije nego što je uobičajeno.

“Karantin je nastupio u trenutku kada je za određene životinjske vrste sezona parenja u punom jeku. Tako je u slučaju običnih žaba i pjegavih daždevnjaka, koje, kada prelaze saobraćajice i ceste, vrlo često pregaze jureći automobili”, kaže Jean-Noël Rieffel, regionalni direktor francuskoga Ureda za bioraznolikost u Val-de-Loireu.

Kompletan tekst je na ovom linku.

(StarMo)