Naslovnica Izdvojeno Koliko je koronavirus smrtonosan?

Koliko je koronavirus smrtonosan?

293
foto: BBC/Getty

London — Poznato nam je da se mnogo ljudi na svijetu zarazilo koronavirusom, ali određivanje stope smrtnosti nije jednostavan zadatak.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je oko 3,4 posto svih slučajeva rezultiralo smrtnim ishodom, ali naučnici procjenjuju da je stopa smrti zapravo mnogo niža jer mnogi pacijenti imaju blage simptome i ne testiraju se, javlja BBC, a prenose bh. mediji, koji se pozivaju na Fenu.

Stopa smrtnih slučajeva također zavisi od niza faktora, uključujući starosnu dob, spol, postojeća stanja i zdravstveni sistem u kom se zaraženi nalazi.

Iz dostupnih dokaza znamo da određene grupe ljudi imaju veći rizik da umru ako se zaraze virusom, a to su stariji, bolesnici i, najvjerovatnije, muškarci.

Svaka zemlja ima svoj način odlučivanja ko će biti testiran, pa upoređivanje broja slučajeva zaraze ili prividne stope smrtnosti u svim zemljama može rezultirati brojnim greškama.

Trenutne procjene Imperial College Londona su da je stopa smrti gotovo 10 puta veća od prosjeka za one starije od 80 godina, a mnogo niža za one ispod 40 godina starosti.

Glavni medicinski savjetnik britanske vlade, profesor Chris Whitty, kaže da iako je stopa smrtnosti veća kod starijih ljudi, “velika većina starijih ljudi imat će blage ili umjerene simptome bolesti”.

Upozorava i da ne bismo trebali misliti da je zaraza kod mlađih ljudi potpuno bezopasna, ističući da ima nekih mladih ljudi koji su završili na intenzivnoj njezi.

Rizik od zaraze nije samo određen starosnom dobi.

U prvoj velikoj analizi više od 44.000 slučajeva iz Kine, osobe koje bolju od dijabetesa, osobe s visokim krvnim pritiskom ili osobe s bolestima srca ili disajnih organa su pet puta više umirale od prosjeka.

Svi ti faktori uzajamno djeluju i još uvijek ne postoji puna slika rizika za svaki tip osobe na svakoj lokaciji.

Iako obrasci smrtnih slučajeva među potvrđenim mogu da nam otkriju ko je u više, a ko u manje rizičnim grupama, oni nam ne mogu reći koji je tačan rizik za određenu grupu.

Većina zaraženih nije prijavljena jer ljudi nemaju običaj da posjete ljekara kada imaju blage simptome.

(StarMo)