Naslovnica Život Kakva razlika: Stepen vakcinacije na Balkanu i u Skandinaviji

Kakva razlika: Stepen vakcinacije na Balkanu i u Skandinaviji

104
foto: ilustracija

Prag — Edin je iz Novog Pazara, grada na jugzapadu Srbije koji je tokom prošle godine bio jedno od žarišta širenja korona virusa. Ipak, kada su vakcine protiv COVID-19 tek postale dostupne, odlučio je da neće primiti vakcinu. Razlog: ne vjeruje zdravstvenom sistemu.

No, kasnije kada su brojevi zaraženih korona virusom ponovo počeli da rastu, a vakcinacija već ušla u ustaljeni sistem, ipak je promijenio mišljenje.

“Ono što je pokrenulo sada sve jeste da ovdje faktički nije ni bilo nuspojava. Da bi imao jedan jedini razlog. Oni koji su se vakcinisali da su ponovo oboljevali ili nešto. To je jedan od razloga zašto sam sad i pristao na vakcinu”, pojašnjava Edin za Radio Slobodna Evropa.

Prema navodima američkog Johns Hopkins Univerziteta u Srbiji je vakcinisano 41,9 posto stanovništva.

Iako je sada dio ove statistike, Edin kaže da mu ranije nije padalo na pamet da primi vakcinu.

“Bio sam antivakser zbog nepovjerenja u zdravstveni sistem. A riješio sam da primim vakcinu iz jednog sličnog razloga, to je neko neadekvatno liječenje kod nas, što se tiče Novog Pazara”, navodi, između ostalog, Edin.

Nepovjerenje u sistem

Nedostatak povjerenja jedan je od glavnih faktora za odbijanje vakcinacije kaže profesorica socijalne psihologije sa Singidunum Univerziteta u Beogradu Jasna Milošević Đorđević. Profesorica Milošević je i autorica istraživanja koje se bave antivakserskim teorijama u vrijeme pandemije COVID-19.

“U slučaju Srbije, postoji generalno nepovjerenje u državu i političke stranke i institucije. U istraživanjima koje smo sprovodili su nam ispitanici govorili na primjer da ne veruju u SNS pa se zato ne vakcinišu, ali takođe i da ne veruju Krizni štab, medicinsko osoblje i doktore. Dakle, nepovjerenje se proteže od generalnog – do specifičnog u medicinski sistem”, navodi profesorica Milošević Đorđević.

Trenutni podaci Johns Hopkinsa navode da je stepen vakcinisanih ispod 45 posto u svim zemljama Zapadnog Balkana, i pored dostupnih vakcina. Hrvatska ima 42,2 posto vakcinisanih, Sjeverna Makedonija 35, Crna Gora 34,6, Kosovo 30,1 posto, a Bosna i Hercegovina 15,3 posto vakcinisanog stanovništa.

Za razliku od zapadnobalkanskih zemalja, skandinavske zemlje, na primjer, bilježe mnogo viši postotak. Recimo, Danska bilježi 74,6 posto vakcinisanih sa obje doze. Ova zemlja je 10. septembra ukinula sva pandemijska ograničenja i proglasila da COVID-19 više ne predstavlja kritičnu prijetnju.

Danski projekat HOPE kroz koji su autori istraživali kako se demokratske zemlje bore sa COVID-19 dok se dešava kriza izazvana sa COVID-19 navodi da povjerenje u institucije igra veliku ulogu u stepenu vakcinacije.

“Naši nalazi ukazuju na to da je visoko i stabilno povjerenje građana u njihove zdravstvene vlasti ključni faktor uspjeha Danske. Ovo povjerenje potaknulo je visoku stopu vakcinacije i uspješnu provedbu ključnih politika poput masovnog testiranja i pasoša za korona virus”, navode autori istraživanja.

Kako su u tekstu za Washington Post naveli autori istraživanja Michael Bang Petersen i Alexander Bor, u sklopu Hope projekta ispitivali su više od 400.000 osoba u Danskoj i sedam drugih zemalja. Preko 90 posto Danaca vjeruje zdravstvenim organima.

Također, u proljeće ove godine, Danska je provodila četiri miliona testova sedmično ili 75 testova na 100 stanovnika.

Kompletan tekst je na ovom linku.

(StarMo)