Naslovnica Region Kako većina zemalja EU gleda na Srbiju?

Kako većina zemalja EU gleda na Srbiju?

114
predsjednik Srbije Aleksandar Vučić

Sarajevo/Zagreb/Beograd — Iako se tome nadala, Srbija tokom hrvatskog predsjedavanja Vijećem EU nije otvorila ni jedno pregovaračko poglavlje s Evropskom unijom.

Kako saznaje Večernji.hr iz diplomatskih izvora, ta je zemlja očekivala da će u šest mjeseci pod hrvatskim predsjedavanjem Vijećem EU biti organizovana međuvladina konferencija te da će na njoj biti otvoreno barem jedno poglavlje.

Međutim, to se nije dogodilo zbog protivljenja cijelog niza zemalja, pa Hrvatska, kao predsjedavajuća, nije mogla postići neophodni konsenzus. I dok je Crna Gora u samom finišu hrvatskog predsjedavanja otvorila posljednje poglavlje, Srbija je ostavljena na čekanju, prenosi CdM.hr, na kojeg se poziva Patria.

Na stolu je bilo 2. poglavlje, o slobodi kretanja radnika, što je jedna od četiri osnovne slobode u Uniji.

Kako država kandidatkinja zapravo pregovara sa svim članicama EU, odluka o otvaranju pregovora mora biti jedinstvena, ali je konsenzus izostao. Na jednoj strani stajala je Francuska koja je zagovarala otvaranje, iako bez prevelikog žara, a neki kažu da je podrška bila više simbolična kako bi Srbiji pokazala da je uz nju, odnosno da je pokušala, ali da nije išlo. Međutim Francuska se ipak u jednom trenu aktivno zalagala za Srbiju te kočila Crnu Goru, s idejom da EU te dvije zemlje rješava “u paketu”.

I prije su postojale tendencije da se Crna Gora i Srbija vežu, kao što su prije neke zemlje htjele pregovarački vezati Hrvatsku i Srbiju.

Francuska ideja nije prošla jer su druge zemlje istakle da to ne bi bilo pravedno jer je Crna Gora ispunila uslove za otvaranje svog poglavlja.

Uz Francusku, Srbiju je podržavala i Mađarska, zemlja koja se otvoreno zalaže za što brži pristup Srbije, prvenstveno zbog pitanja vojvođanskih Mađara. Atmosfera u zemljama EU prema Srbiji nije pozitivna. Zamjeraju joj i ljute su na nju zbog miješanja u unutrašnje politike drugih država, pritom misleći na Crnu Goru, što ta zemlja vrlo teško podnosi.

Drugo, krucijalno pitanje, odnos je i dijalog s Kosovom.

Srbija se, u najvećem broju zemalja, stoga percipira kao remetilački faktor u regiji. Protiv zelenog svjetla za otvaranje poglavlja, s napomenom da Srbija nije ispunila uslove, bile su Holandija, Belgija, Austrija i sve skandinavske zemlje.

Njemačka je, kažu izvori za Večernji, vrlo kritična prema Srbiji, ali se nije snažno zalagala ni za što, već je posmatrala reakcije drugih država, te naposljetku ipak bila protiv. Srbija je dosad otvorila 18 od ukupno 35 poglavlja, od čega su dva privremeno zatvorena.

Predsjedavajuća država se, inače, ponaša kao neutralan posrednik, ali u praksi se moglo vidjeti kako su neke zemlje odigrale ključne uloge u dinamici pregovora, kao što je, na primjer, bilo u slučaju Mađarske, predsjedajuće u prvoj polovini 2011., kad je uspjela ugurati dodatnu konferenciju zadnji dan svog predsjedavanja, 30. juna, kako bi Hrvatska uspjela tog dana završiti pregovore.

(StarMo)