Naslovnica Život Je li sve spremno za školu?

Je li sve spremno za školu?

369

Mostar — Pandemija virusa korona, prema svim raspoloživim pokazateljima, zadnjih dana uzima maha na širem mostarskom području.

Prema podacima koje je u srijedu objavio Krizni štab Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona, u mostarskoj Klinici za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice preminule su četiri osobe i to muškarac iz Mostara rođen 1956. godine, muškarac iz Konjica rođen 1938. godine, muškarac iz Sarajeva rođen 1963. godine i žena iz Konjica rođena 1948. godine.

Na bolničkom liječenju, dakle sa težom kliničkom slikom bolesti koju uzrokuje korona virus, tog dana bilo je 27 bolesnika, od kojih je jedan na invazivnoj, dvoje na neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji, a ostali su klinički stabilno. Iz bolnice je dan ranije otpušteno sedam pacijenata.

Istog dana, Krizni štab HNK je objavio podatke o testiranju u prethodna 24 sata, prema kojima su testirana 354 uzorka. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu pozitivnih je 26 i to 19 iz Mostara, 4 iz Čapljine, 2 iz Prozora-Rame i 1 iz Stoca.

Ako se pogleda na zvaničnoj internet-stranici za korona virus Vlade Federacije BiH (www.covid-19.ba), zaključno sa srijedom, 26. 08. 2020., u HNK je ukupno potvrđenih slučajeva zaraze korona virusom 1163, aktivnih je 412 slučajeva, a ukupno je umrlih od posljedica zaraze 23.

Zasjedao je i Krizni štab Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji je, kako je saopšteno u srijedu, uz ostalo konstatovao da je opšta ocjena kako je epidemiološka situacija pod kontrolom, ali da je sve ozbiljnija.

Pojedini stručnjaci, upućeni u problematiku borbe sa epidemijom korona virusa sve podatke posmatraju u kontekstu odluke da se već za koji dan ipak krene sa nekim vidom redovne nastave u osnovnim i srednjim školama.

Sastanak u Konjicu

Treba podsjetiti da je još u petak, 21. 08. 2020., u Konjicu održan sastanak ministara obrazovanja u Federaciji BiH, na kojem je zaključeno kako će učenici osnovnih i srednjih škola u Federaciji BiH u školske klupe sjesti 1. ili 7. septembra, u zavisnosti od ranijih odluka resornih ministarstava u kantonima.

Tada su najavljene i jedinstvene epidemiološke mjere, koje će se primjenjivati u svim školama i svim kantonima na području tog bh. entiteta.

Takođe, pojedini stručnjaci primjećuju kako je nakon sastanka u Konjicu saopšteno i da učenici s hroničnim oboljenjima i oni koji u užim porodicama imaju srodnike koji imaju ovakva oboljenja, nisu u potrebi da pohađaju nastavu, a odgojno-obrazovne ustanove u tim slučajevima morat će obezbijediti druge vidove pohađanja nastave.

“To nije tačno definisano na koji način će se to osigurati, odnosno šta se misli pod tim”, kazao nam je jedan od upućenih zdravstvenih radnika, koji je želio ostati anoniman.

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH je na svojoj internet-stranici objavio Preporuke za škole u kontekstu Covid-19 za školsku 2020/2021 godinu (https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/05/Preporuke-za-%C5%A1kole-za-2020_2021.pdf), međutim, upućeni s kojima smo razgovarali tvrde da nema preciznih preporuka koje se jasno odnose na osnovne, srednje škole i fakultete.

“Jako je bitno da ima tih preporuka, da bi se mogli zaštititi i roditelji i učenici i nastavnici, u slučaju pojave bolesti Covid-19 u toku nastavnog procesa”, kazao je jedan od izvora iz borbe protiv epidemije virusa korona.

Reagovao sindikat u Sarajevu

Nedavno je reagovao i Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije BiH. Kako su prenijeli mediji, taj sindikat je najavio da početka nove školske godine neće biti ukoliko se ne ispune svi preduslovi za siguran i kvalitetan početak. Istakli su da prosvjetni radnici moraju imati dovoljnu količinu zaštitne opreme i dezinficijenska sredstva. Oni su od Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo zatražili odgovor da li će to ministarstvo ili direktori osnovnih škola izvršiti nabavku maski.

Ukoliko ne dobiju odgovor u predviđenom roku ili ukoliko zahtjev ne bude ispunjen, nastava neće početi 1. septembra, a i stupiće u generalni štrajk, najavili su tada.

Naveli su sedam tačaka sa zahtjevima prema vlastima, među kojima je i da sve mjere koje se namjeravaju poduzeti radi izvođenja nastave moraju biti javno objavljene do 1. septembra, te da u svakoj školi mora biti urađeno ono što je tim mjerama propisano.

Zahtjev je i da se moraju nabaviti dovoljne količine higijenskih i zaštitnih sredstava, potrebnih za očuvanje zdravlja zaposlenih, zatim reduciranje nastavnih sadržaja, te definisanje modela realizacije nastave.

Traži se i definisanje preciznih uputstava za postupanje svakog radnika i načina obavještavanja nadležnih u slučajevima pojave simptoma bolesti i zaraze. Tu je među ostalim i zahtjev da se osiguraju i uslovi za realizaciju online nastave, bez obzira hoće li je nastavnik realizovati iz škole ili od kuće.

“To je trebao tražiti sindikat u svakom kantonu, jer su ovo uslovi koji se trebaju obezbjediti kako bi se nastava izvela na što sigurniji način”, kazali su naši izvori.

Ranije preporuke

Upućeni tvrde i kako u obzir onda treba uzeti ranije preporuke Zavoda za javno zdravstvo FBIH za poslovne subjekte ili organe vlasti, na primjer, o postupanju u borbi protiv širenja zaraze virusom korona.

Među ostalim, tu su preporuke o tome da u zatvorenom prostoru treba nositi zaštitne maske, dezinficirati dodirne površine, čistiti redovno ručke na vratima, prozorima, šteke, česme i slično. Zatim da treba izbjegavati rukovanje, provjetravati prostorije, te redovno i pravilno prati ruke.

U tom dokumentu se podsjeća i na to da kapljice zaražene osobe kihanjem, kašljanjem ili govorom padaju na predmete i radne površine, telefone, stolove, te se ostale osobe mogu zaraziti dodirivanjem kontaminiranih površina.

“Da li je iko pružio edukaciju profesora, nastavnika i učenika o pravilnom pranju ruku?”, pitaju naši izvori, preporučujući da se sa više spremnosti i detalja krene u cijeli proces.

Prema navedenim preporukama, među ostalim, svaka osoba sa čak i blagim simptomima treba ostati kući ili čak ako uzima lijekove koji mogu prikriti simptome infekcije korona virusom.

Preporučuje se i izrada plana rada za slučaj širenja Covida-19 o lokalnoj zajednici, odnosno kako da se u tom slučaju očuva proces rada.

Upućeni navode kako postoje detaljne preporuke za obdaništa i vrtiće, koje mogu poslužiti kao orijentir za škole. Među ostalim, pored već navedenih, sličnih mjera za poslovne objekte ili organe vlasti, tu se spominje organizacija rada u dvije smjene, osiguravanje u što većoj mjeri međusobnog fizičkog razmaka od najmanje dva metra u zatvorenom prostoru, te pojačana lična i higijena prostora. Među preporučenim mjerama je i formiranje odgojno-obrazovnih grupa sa manjim brojem djece, u što većim prostorijama, a kada je lijepo vrijeme da se nastava izvodi vani.

Preporučeno je i da roditelji ne smiju dovoditi niti odvoditi djecu iz ustanove niti ulaziti u vanjske prostore, dvorište, igralište i unutrašnje prostore, ako imaju povišenu tjelesnu temperaturu, respiratorne simptome ili mogu biti u riziku kontakta sa osobama pozitivnim na korona virus. Djeca sa temperaturom ili respiratornim simptomima ostaju kod kuće i propisuje im se mjera samoizolacije. Obaveza je i zaposlenih da mjere temperaturu svaki dan prije dolaska na posao, a u slučaju povišene temperature da ne dolaze na posao, nego da se jave poslodavcu i svom ljekaru.

Predviđene su ranijim preporukama i mjere u slučaju prevoza djece, pri čemu se zahtijeva osiguranje fizičke udaljenosti i razmak od jednog do dva metra u prevoznom sredstvu, uz obavezno nošenje zaštitne maske.

“Početak nastave je proces koji se trebao planirati mjesecima. Ovako ispada da je odluka donesena 15 dana pred početak školske godine”, tvrde naši izvori.

“Djeca su najveći prenosioci virusa. Ona su asimptomatična. Nose virus, a nemaju nikakvih simptoma. Mogu donijeti virus kući i zaraziti svoje roditelje, koji onda neće moći na posao i bit će u samoizolaciji i dijete i roditelji”, govori jedan od naših medicinskih izvora.

Dodaje i da, u slučaju da u školama ipak, uprkos svim mjerama, dođe do širenja zaraze, u tom slučaju građani ne bi smjeli “vući za rukav” medicinske radnike za to što nema mjesta za ležeće pacijente u Covid-odjelu.

“Svi ti pacijenti s Covid-odjela, da nisu imali mogućnost liječenja u Covid bolnici, oni bi umrli. Dakle, njima je potrebno bolničko liječenje da bi preživjeli. U slučaju navale pacijenata sa težom kliničkom slikom, takvi pacijenti se neće moći primati, jer će bolnička odjeljenja biti prebukirana i takvi će ljudi sutra da nam umiru i može doći do urušavanja zdravstvenog sistema”, upozorava taj izvor.

Vlada: Škole dobile preporuke

U međuvremenu, na spomenutom sastanku kriznog štaba HNK istaknuto je i kako su preporuke i mjere prevencije koje je Krizni štab donio, vezano za početak nove školske godine, protekle sedmice upućene Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK.

Takođe, na sastanku premijera HNK Nevenka Hercega, resornog ministra Rašida Hadžovića sa svim relevantnim akterima u sistemu školstva HNK-a, održanom u ponedjeljak, 24. 08. 2020., rečeno je uz ostalo i kako su škole već dobile preporuke i epidemiološke mjere koje je pripremio Krizni štab Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK.

Četvrta osnovna škola Mostar je, na primjer, na svojoj Facebook stranici objavila dokument Preventivne epidemiološke mjere za škole (https://www.facebook.com/ivosnovnaskola/photos/pcb.3396209623774493/3396207583774697), što je dokument Zavoda za javno zdravstvo HNK.

Jesu li sve mjere bile dovoljne i adekvatne, saznaće se već za koju sedmicu.

(StarMo)