Naslovnica BiH Je li dovoljno pooštriti kazne?

Je li dovoljno pooštriti kazne?

252
foto: ilustracija

Sarajevo — Ministar pravde BiH Josip Grubeša formirao je radnu grupu u čijoj je nadležnosti izmjena Krivičnog zakona s ciljem pooštravanja kazni, tačnije: kazni za najbrutalnije izvršena krivična djela usmjerena protiv djece, žena, starijih i nemoćnih osoba, potaknut nasilnom smrću Lane Bijedić iz Mostara.

Nestanak 19-godišnje djevojke Lane Bijedić je prijavljen 6. oktobra. Nakon potrage, oko 19 sati istog dana je izvučeno njeno beživotno tijelo iz rijeke Studenčice u Studencu kod Ljubuškog. Tužilaštvo Zapadnohercegovačkog kantona je potvrdilo da je djevojka ubijena.

“Zadano joj je više udaraca u predjelu glave, s tim da postoje ozljede u području podlaktice kao i ozljede rebara”, saopćio je tada glavni tužilac ZHK-a Josip Aničić, prenosi federalna.ba.

Povrede su vidljive i na vratu i ukazuju na davljenje. U plućima je pronađena i voda, što je pretpostavka da je u rijeku Studenčicu žrtva bačena živa. Nakon ovoga na inicijativu ministra pravde BiH formirana je radna grupa koja bi pooštrila kazne za svirepa ubistva.

“Smatram da će veće kazne odvratiti počinitelje od činjenja takvih dijela. Zašto se kad odemo na Zapad držimo propisa u prometu? Zato što su velike kazne”, kaže Grubeša.

Treba hitno reagovati, poručuje ministar Grubeša. U Bosni i Hercegovini postoje četiri krivična zakona i upravo formirana Radna grupa treba raditi na njihovoj harmonizaciji.

“Imam informacije da se u RS-u već pripremaju na izmjenu Kaznenog zakona, a od Federacije očekujem da ću se vrlo brzo susresti s federalnim ministrom pravde”, naveo je Grubeša.

Ovakva vrsta kazne definitivno mora postojati jer postoje zločini koji to stvarno opravdavaju, ističe advokatica Senka Nožica.

“Nije popularno da advokat o tome govori, ali ja sam i građanin i čovjek. Ako imam nedavno u Hrvatskoj ubistvo šestero članova jedne porodice iz ljubomore i ubistvo maloljetnih osoba, mislim da ta kazna mora postojati, i da se ne trebamo bojati što ona postoji u zakonu”, ističe Nožica.

Svjedočimo da Bosna i Hercegovina ima mnogo većih problema poput kazni za teška krivična djela kojima građani nisu bili zadovoljni. Upravo se to desilo nakon izricanja kazne od 14 godina Sanjinu Sefiću za krivično djelo koje je imalo za posljedicu smrt studentica Selme Agić i Edite Malkoč.

“Kaznena politika je, ustvari, politika koja ima uticaja kao prevencija tek onda ako se smatra da su građani zadovoljni”, ocjenjuje Nožica.

Međutim, nećemo riješiti sve probleme tako što ćemo pooštriti kazne. Mnoge su neefikasnosti u istražnim radnjama.

“Poput one u Banjoj Luci za ubijenog mladića, u Sarajevu za ubijene policajce, ili spektakularna hapšenja pa puštanja nakon nekoliko mjeseci. Onda ti ljudi tuže državu i dobiju spor. To su stimulansi za buduće izvršioce krivičnih djela”, zaključuje sociolog Jusuf Žiga.

Ubistava u BiH je sve više. Kazne blage, razlikuju se od kantona do kantona, pa i u zavisnosti od entiteta. Da li je vrijeme da se naša država ugleda na Srbiju koja je usvojila izmjene Krivičnog zakona kojim se ukida kazna zatvora od 30 do 40 godina i uvodi doživotna kazna zatvora za najteža krivična dela?

(StarMo)