Naslovnica Život Istraživanje: 329 osmanskih spomenika pretvoreno u crkve

Istraživanje: 329 osmanskih spomenika pretvoreno u crkve

178

Sarajevo — Na teritoriji nekadašnjeg osmanskog carstva u 18 država je 329 mesdžida, tekija, turbeta i drugih spomenika osmanske graditeljske kulture pretvoreno u crkve.

To je pokazalo istraživanje turskog arhitekte Mehmeta Emina Yilmaza koje je proveo tokom proteklih 10 godina putujući po državama koje su nekada bile u sastavu Osmanske imperije i taksativno utvrdio i pobrojao osmanske objekte koji su pretvoreni u crkve, uključujući i munare koje su preinačene u crkvene zvonike.

On je u razgovoru za Anadolu Agency kazao da je istraživanje počeo na Balkanu, a da se potom fokusirao na Mađarsku, Bugarsku i Grčku u kojima se nalazi najviše osmanskih građevina koje su vremenom preinačene u crkve.

– Potom je takve objekte pronašao i u Alžiru, Ukrajini, na Krimu, Gruziji, Armeniji, Bosni i Hercegovini, Južnom Kipru, Hrvatskoj, na Kosovu, Makedoniji, Moldaviji, Rumuniji, Srbiji i Turskoj. Dakle u 18 država sam pronašao 329 osmanskih objekata koji su u različitim periodima pretvoreni u crkve – kazao je Yilmaz, prenosi Fena.

U Bugarskoj je u crkve pretvoreno 117 džamija, sedam tekija i turbeta te jedna medresa, a da su u zvonik preinačene tri sahat-kule.

Dodao je da je u Hrvatskoj u crkve pretvoreno osam džamija iz osmanskog perioda, na Kosovu jedna džamija i jedna sahat-kula, u Sjevernoj Makedoniji tri džamije, dvoje turbeta i dvije sahat-kule, u Srbiji 15 džamija i dva turbeta, a u Bosni i Hercegovini tri džamije.

Yilmaz dalje navodi kako su u Mađarskoj u crkve i zvonike pretvorene 23 džamije, pet turbeta, jedan hamam i jedan mekteb, a svi ti objekti su u crkve pretvorene tokom austrijske okupacije, a da su Mađari jedini u Evropi koji svojom voljom i vlašću nisu pretvarali osmanske građevine u crkve.

U Grčkoj je u crkve i zvonike pretvoreno više od stotinu osmanskih građevina, uključujući 74 džamije, 19 turbeta, jedan imaret, jedan mesdžid i pet munara.

– Turske građevine su pretvarane u crkve zbog političkih i prostorno-demografskih razloga. Munare i džamije u centrima velikih gradova bile su simbol islama i osmanske dominacije u to doba i bile su prve na meti za rušenje nakon pada Osmanskog carstva. Samo u jednoj noći 1878. godine u Sofiji je dinamitom srušeno sedam munara – kazao je Yilmaz.

On je također kazao da su džamije i mesdžidi građeni s glavnim zidom okrenutim prema Kibli, a upravo zahvaljujući toj odlici je otkrio Mustafa-pašinu džamiju koja je danas crkva u Budimpešti.

S druge strane, Yilmaz tvrdi kako u slučajevima promjene namjene objekata u Turskoj nije došlo do značajnijeg mijenjanja arhitekture i osnovnih karakteristika tih objekata.

– Niti jedna nacija ne poštuje arhitekturu objekata koliko to poštuju Turci. Bez ikakvih kompleksa iz prošlosti, Turci nisu mijenjali karakteristike objekata koje su pretvorili u džamije. Najbolji primjer za to je Aja Sofija. Od 1453. godine je čuvamo kao svoje oko i nismo intervenirali na njenim crkvenim karakteristikama. Dodali smo samo mihrab, minber i munare. Spolja gledano, i danas lako možete zaključiti da je to nekada bila crkva. Tako je i s interijerom. S druge strane, Evropljani koji su džamije pretvarali u crkve su uništili sve prvobitne karakteristike – kazao je Yilamaz u intervjuu za Anadolu Agency, prenijeli su bh. mediji, koji se pozivaju na Fenu.

(StarMo)