Naslovnica Region Hrvatska slavi godišnjicu “Oluje”

Hrvatska slavi godišnjicu “Oluje”

72

Zagreb — Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 26. godišnjicu oslobodilačke operacije “Oluje” u kojoj su 1995. oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, te omogućene oslobodilačke akcije u Bosni i Hercegovini.

Centralna svečanost održat će se u Kninu, a program je koncipiran u saradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo s obzirom na specifične okolnosti uzrokovane pandemijom koronavirusa zbog čega je broj zvanica ograničen i određena je fizička distanca.

Dio svečanosti odvijat će se na stadionu NK Dinara uz najviše hiljadu zvanica i građana, prenijeli su u četvrtak bh. mediji.

U Kninu se očekuje dolazak cijelog državnog vrha, ali bez prisustva političkih predstavnika srpske manjine koji su najavili da ove godine neće doći na proslavu “Oluje”.

Zvonjava crkvenih zvona i ove će godine u jutarnjim satima simbolično obilježiti ulazak Hrvatske vojske u Knin tokom vojno-redarstvene operacije “Oluja”.

Nakon toga slijedi podizanje zastave Republike Hrvatske uz intonaciju državne himne, čitanje historijata o Oluji te imena poginulih i nestalih pripadnika vojno-policijske operacije “Oluja” , a predviđeno je i ispaljivanje počasnih plotuna te prelet aviona MiG-21.

Nakon prigodnih govora, održat će se program akrobatske grupe ‘Krila Oluje’ oko 11 sati. U 11,45 sati misu u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta predvoditi će vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan. Navečer će se na Kninskoj tvrđavi održati koncert Orkestra Oružanih snaga i vatromet.

Završna oslobodilačka vojno-pčolicijska akcija Domovinskog rata “Oluja” počela je 4. augusta 1995., u njoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u Bosni i Hercegovini.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i policijske snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 hiljada ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 kvadratih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je uticalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, javila je Hina.

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. augusta 1995. u 5 sati u napad duž linije od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na frontu dugom više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U prvim satima nakon početka oslobodilačke operacije, predsjednik Republike Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz garanciju da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno učestvovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatska ratna avijacija uništila je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te centar veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana, oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. augusta, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnji centar i simbol srpske pobune, a tačno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava.

Uz Knin, oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

(StarMo)