Naslovnica Region Hrvatska: “Povezivanje teritorije nakon 300 godina”

Hrvatska: “Povezivanje teritorije nakon 300 godina”

90

Zagreb — Podizanjem, zadnjeg, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije, Pelješki most bit će u srijedu navečer potpuno spojen od Komarne do Brijeste, što označava dugo očekivano povezivanje teritorije Republike Hrvatske, ali ostvarenje toga sna i velikog uspjeha nije prošlo ni lako ni bez problema, prenosi Index.hr.

Nakon mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine Mletačka Republika je značajno proširila posjede u Dalmaciji na račun Osmanskog carstva.

Tako se dogodilo i da je mletačka vlast došla na same granice Dubrovačke Republike. U strahu od daljnjeg širenja mletačkog utjecaja i vlasti, u strahu od mogućeg rata s Mlečanima koji bi Dubrovčani teško dobili, dolazi se do rješenja – Dubrovačka Republika žrtvovat će dio kopna i dati ga na upravljanje Osmanskom carstvu kako ne bi graničila s Mlečanima.

Tako je i bilo, Osmanskom carstvu su pripali Neum i Sutorina, koja se danas nalazi na području Crne Gore. Neum je dio BiH, ali sad je Hrvatska, zahvaljujući mostu, spojena nakon više od 300 godina.

Jedan od najvažnijih projekata u hrvatskoj istoriji

“Pelješki most je najvažniji i najveći infrastrukturni projekt koji trenutno provodimo u Hrvatskoj, a ono što nas posebno raduje jeste da se svakim danom sve više bližimo njegovoj realizaciji. Njime naša zemlja konačno spaja svoju teritoriju i danas slobodno možemo reći kako je vlada ostvarila dugo željeni san od kojeg su mnogi željeli odustati”, istakao je za Hinu ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Dodao je kako se značaj Pelješkog mosta ne ogleda samo u simboličkom smislu već i građevinskom, budući da će se svrstati među najveće građevine toga tipa izgrađene u Evropi tokom ovog stoljeća.

“Sam most je izrazito kompleksan građevinski zahvat, ali ne zaostaje ni preostali dio projekta, odnosno pristupne ceste kroz poluostrvo Pelješac i obilaznica Stona. Riječ je o dionici dugoj više od 30 km koja podrazumijeva potpuno novu trasu na kojoj traju radovi na dva vijadukta, tri mosta i četiri tunela, od kojih je tunel Debeli brijeg peti najduži tunel u Hrvatskoj. Na gradilištu su do sada probijena tri od četiri tunela, a tempo radova je zadovoljavajući te očekujemo kako će pristupne ceste u cijelosti biti gotove u ljeto sljedeće godine, čime ćemo dovršiti dugo očekivani projekt cestovnog povezivanja krajnjeg juga naše zemlje”, rekao je Butković.

San o povezivanju Hrvatske traje decenijama, a rasplamsavao se godinama, da bi u februaru 2017. vlada usvojila odluku o finansiranju projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom, koja je vezana za izgradnju Pelješkoga mosta, projektnu dokumentaciju i sufinansiranje sredstvima Evropske unije. Ta je odluka bila preduslov za realizaciju ključnog projekta koji će obilježiti iduće godine.

Međutim, i prije toga, još u maju 2013. godine, Evropska komisija naručila je predstudiju izvodljivosti koja je pokazala kako je Pelješki most najbolje rješenje kako bi se povezao jug Hrvatske s ostatkom države.

Ukupna vrijednost projekta procjenjivala se na 420.3 miliona eura i uključuje izgradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona.

Rok izgradnje bio je pet godina za sve faze, koje će se izvoditi i ugovarati paralelno, dok je ukupna procijenjena vrijednost projekta 420 miliona eura, od čega je predviđeno EU sufinansiranje od 330 miliona eura ili 78.5 posto.

Sam most integralne je hibridne konstrukcije, s 13 raspona, od kojih je pet glavnih (centralnih) raspona dužine 285 metara, šest centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra te dvije trake zajedno sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanja mosta.

Dužina mosta od osi do osi upornjaka iznosi 2404 metra, ukupna dužina mosta s upornjacima iznosi 2440 metara, a plovidbeni profil ispod mosta usaglašen s ekspertnom grupom BiH 200 puta 55 metara.

U januaru 2018. od pristigle tri ponude na tenderu za gradnju mosta, Hrvatske ceste objavljuju kako je za sklapanje ugovora o javnoj nabavci odabrana ona Zajednice ponuđača: China Road and Bridge Corporation, CCCC Highway Consultants Co. Ltd., CCCC Second Highway Engineering Co. Ltd. i CCCC Second Harbour Engineering Co. Ltd., s cijenom ponude u iznosu od 2.081 milijarde kuna bez PDV-a te rokom dovršetka radova od 36 mjeseci.

Kinezi su posao dobili ispred austrijskog Strabaga i zajednice ponuđača koju su činile jedna italijanska i turska kompanija. Kineska ponuda bila je najpovoljnija i zato su dobili posao.

China Road and Bridge Corporation podružnica je kineske državne firme China Communications Construction Company (CCCC). Njihova primarna djelatnost uključuje izgradnju autocesta, mostova, luka, tunela, sistema odvodnje i drugih civilnih građevina. Kompanija se bavi i proizvodnjom i prodajom cestovnih mašina.

Beskrajne žalbe, “politički pritisci iz BiH”

Nakon što je gotovo sve bilo spremno za početak gradnje, počinju se javljati problemi, a krenulo je sa žalbama na tender, što uvijek paralizira cijeli zamišljeni proces.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave naposljetku odbija žalbe austrijske firme Strabaga te zajednice ponuđača italijanske firme Astaldija i turske IC Ictas Isaat Sanayija na izbor izvođača radova za gradnju Pelješkog mosta s pristupnim cestama.

Krajem jula, tačnije 31. jula 2018. Kinezi su uvedeni u posao i službeno su počeli radovi na Pelješkom mostu, nakon što je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić u Stonu predstavnicima firme izvođača predao svu dokumentaciju. Otvoren je dnevnik radova i potpisan zapisnik o uvođenju kineskog konzorcija u posao.

Nakon odugovlačenja zbog žalbi na tender stiže i nova prijetnja – moguća tužba BiH, koja nije zadovoljna razvojem situacije.

Naime, 2018. godine predsjednik Glavnog odbora SDA-a Halid Genjac, stranke iz susjedne BiH, izjavljuje kako je u novembru te godine jednoglasno usvojen zaključak tog tijela po kojem je “neprihvatljivo graditi Pelješki most” na štetu teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine”.

“Prije gradnje mora se ratificirati ugovor o granici BiH i Hrvatske koji je potpisan 1999. godine, pri čemu most ne smije dovoditi u pitanje pravo BiH na pristup otvorenome moru. To nije neškodljivi pristup, nego apsolutna sloboda kretanja i komunikacije”, kazao je tada Genjac.

U oktobru iste godine član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović navodi kako je “opravdano zauzeo tvrđi stav u odnosu na gradnju Pelješkog mosta”, ističući kako vjeruje da će takav pristup dati rezultat u konačnoj zaštiti onoga što on smatra državnim interesom BiH.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave na kraju odbija sve žalbe.

Glavni izvođači radova na pristupnim cestama su Strabag i grčki Avax, a radovi će biti gotovi nekoliko mjeseci nakon završetka mosta.

(StarMo)