Naslovnica Mostar FTV: Vlada koja vlada od 2015. godine

FTV: Vlada koja vlada od 2015. godine

178
Nevenko Herceg

Mostar — Hercegovačko-neretvanski kanton (HNK) nikad do kraja nije konstituisao vlast izabranu na izborima 2018. godine. Tako je Vlada tamo ušla u osmu godinu mandata. Kakvog – pitali smo i njih samih, ali i one koji njihov rad prate.

„Razgovarali smo jedno godinu dana sa SDA, razgovarali jedno značajno vrijeme i s SBB-om, a jedno vrijeme smo značajno razgovarali s SDP-om. Moram priznati, žao mi je da nisu imali hrabrosti prihvatiti načela utemeljenja nove Vlade“, riječi su predsjednika Vlade HNK-a Nevenka Hercega (HDZ BiH), javlja FTV.

Načela koja je Herceg kao mandatar za sastav Vlade nudio nakon izbora 2018. godine predviđala su višestranačku vladu, utemeljenu na rezultatima izbora. Je li problem bio u ponudi ili pregovaračima – nema više potrebe ni pitati, jer se došlo do kraja mandata. U ovom slučaju, tehničkog mandata Vlade, kojoj u takvim okolnostima, kaže Herceg, i jeste i nije bilo teško raditi:

„Teško je da svaki put morate imati konsenzus, od svake tačke dnevnog reda jer je odnos 6-6. U tom odnosu morate imati stalno konsenzus, a s druge strane – nije, jer polazite od toga da morate imati, nemate pravo na drugačije postupanje“.

Sličan stav imaju, čini se, i u stranci čiji ministri čine onih 6 nasuprot 6 Hercegovih. Neslaganja ima, kažu.

„Ove nekakve razmirice unutar Vlade – njih je bilo, njih će biti. Ali čini mi se da procesi teku, čini mi se da budžetski korisnici uglavnom dobiju ona sva sredstva koja planiraju“, ističe ministar finansija HNK-a Adnan Faladžić (SDA), prenosi federalna.ba.

No, za opoziciju iz skupštinskih klupa – to i jeste problem. Vladu nazivaju vladom budžetskih korisnika, nikako vladom 270 hiljada građana koji pune budžet težak 240 miliona maraka.

„Oni ga najvećim dijelom prazne za onih 8 hiljada budžetskih korisnika koji imaju sreću da rade u pojedinim segmentima. Ali nisu plate ustavna nadležnost Vlade, nego funkcionisanje sistema. To što vi povećate platu doktoru – nije doktor jedini segment zdravstvenog sistema. Negdje im se pacijent izgubio“, upozorava SDP-ov kantonalni zastupnik Aner Žuljević.

Povećanje plata doktorima i medicinarima, prosvjetarima, policiji i svim drugim budžetskim korisnicima predstavljalo se kao uspjeh. No, do radničkih se prava uglavnom dolazilo izlaskom na ulicu. Ponekad i mjesecima, jer su se resorni ministri i Vlada na pregovore teško odazivali. Baš kao što se ne odazovu uvijek na novinarske pozive. Ne uvijek i ne svi – kažu novinari koji rad Vlade prate. Ali generalno, nezadovoljstva odnosom Vlade HNK-a prema medijima i javnosti uopće – ima.

„Sva nesposobnost komunikacije, kako prema medijima tako i prema građanima, odrazila se početkom pandemije, kada su krenule vanredne presice i kad su počeli dovoditi nebitne likove da kažu ljudima stvarno stanje“, ističe Denis Kapetanović, novinar portala Bljesak.

Novinarka Dnevnog avaza Meliha Smajkić ističe da postoje postoje ministri koji su dostupni novinarima, a i oni kojima ne pada na pamet da se jave ili da odgovore na tražene upite.

I tako već 7 godina, jer u ministarske i premijersku fotelju ovaj je sastav Vlade sjeo još 2015. godine. Ozbiljnije se nikad u koštac nisu uhvatili s krupnim stvarima – zdravstvene ustanove u HNK-u i dalje su u dugovima, u školama je djece sve manje jer natalitet opada, policiji nedostaju ljudi – i na terenu i u upravi, prenosi federalna.ba.

(StarMo)