Naslovnica Mostar FOTO: Promovisan 18. broj časopisa „Hercegovina“

FOTO: Promovisan 18. broj časopisa „Hercegovina“

372

Mostar — U spomen kući Džemala Bijedića večeras je promovisan 18. broj časopisa za kulturno i historijsko naslijeđe „Hercegovina“.

Pomenuti časopis prvi put je objavljen 1981. godine, a izdavači su bili Muzej Hercegovine Mostar, Arhiv Hercegovine Mostar i Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Mostar.

Posljednji broj prije rata je objavljen 1990. godine. Nakon završetka posljednjeg rata, od 1998.-2003. godine nastavilo se sa objavljivanjem časopisa kojeg su pripremali Muzej Hercegovine Mostar i Arhiv Hercegovine.

Nakon dvobroja 15-16 iz 2003. godine nije izašao niti jedan novi broj časopisa do 2018. godine kada izlazi 17. broj. Zbog ogromne važnosti za kulturno-historijsko naslijeđe, Muzej Hercegovine Mostar, Arhiv Hercegovine i Fakultet humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru, obnovili su rad časopisa, te je večeras provisan 18. broj.

Profesor Faruk Taslidža kazao je da je osam radova iz 18. broja časopisa „Hercegovina“ historijske tematike.

„Interesantno i značajno je da su ti radovi posvećeni različitim epohama iz historije Hercegovine, pa imamo radove koji su posvećeni antičkom, srednjovijekovnom, osmanskom, austrougarskom periodu i ovom kasnijem novijem savremenom periodu. Autori su renomirani profesori i arhivski radnici. „Hercegovina“ je od svog početka objavljivanja bio vrlo ugledan i renomiran časopis u kojem su radovi objavljivali ugledni, priznati autori iz cijele Jugoslavije, i taj trend je zadržan i u periodu nakon agresije na BiH, a evo i u ovom najnovijem periodu kada je „Hercegovina“ ponovno oživjela. Nadam se da će takav trend biti nastavljen i u narednom periodu“, rekao je Taslidža.

Profesor Edim Šator istakao je da je iz štampe izašao 18. broj „Hercegovine“ za 2019. godinu, te je dodao da je u pripremi i 19. broj za 2020 godinu za koji očekuju da će izaći iz štampe krajem tekuće godine.

„U ovom broju za 2019. godinu objavili smo zaista niz vrlo interesantnih radova istaknutih univerzitetskih profesora i naučnika. Osam radova se bavi historijskim temama. Možda će Mostarcima najinteresantniji biti rad autora Ahmeda Kurta koji je pisao zaista vrlo detaljno, iscrpno iz arhivske građe i dokumenata o savezničkom bombardovanju Mostara u II Svjetskom ratu u periodu 1943-1945. godine. Kurt je iznio niz interesantnih novih činjenica koje dosad nisu bile poznate. Osim toga, još jedan rad je posvećen Mostaru, odnosno širem području Hercegovine. To je rad kolegice Dželmo koji se bavi modernizacijom i oblikovanjem potrošačke kulture u Mostaru ranih 70-tih godina. Ostali radovi iz historije tretiraju, također , u većini slučajeva ili područje današnje Hercegovine ili neka značajna pitanja iz historije BiH.“

Šator je dodao da je drugi tematski blok koji su izdvojili u časopisu posvećen kulturnoj baštini.

„I ovdje se nalazi osam tekstova u kojima se govori između ostalog, od zaštite stećaka na lokalitetu Gostinovac u Ostrošcu, kako su oni izmještani, na koji način su štićeni do određenih muzejskih primjeraka i artefakata kao što su npr. ćilimi iz Stoca koji se nalaze u zbirkama odjeljenja za etnologiju Zemaljskog muzeja BiH. Također, tu su i neki opći radovi kao što je rad prof. Asje Mandić o muzeju, kulturi i zajednici u globalnom poretku, gdje su vrlo interesantna promišljanja na tu temu koja su svakako aktuelna.“

Treće poglavlje, kako je naveo Šator, posvećeno je književnosti, u kojem su objavili četiri rada.

„Tri rada su posvećena istraživanju usmene književnosti odnosno onoga što je zapisano na području Hercegovine, a četvrti rad govori o književnosti Roberta Michela i mjestu BiH u njegovom književnom stvaralaštvu. Objavili smo također, jedan tekst iz područja lingvistike. To je tekst kolege Kalajdžije koji je pisao, u suštini, kakav društveno-politički status bosanski jezik ima u zemljama bivše Jugoslavije. Dodali smo i još jednu rubriku koju smo nazvali autobiografija. To je jedan vrlo interesantan zapis na nekih 30-tak stranica književnika Ibrahima Kajana gdje se on vraćao u period svog ‘momkovanja’ u Zagrebu, i tu će se zaista naći ogroman broj vrlo zanimljivih informacija i saznati dosta o tome kakav su položaj u nekadašnjem sistemu 70-tih godina imali bh književnici.“

Šator je naglasio da je u ovom broju kao i u svakom dosada zastupljen niz prikaza aktuelne literature, onoga što je bilo interesantno i što je objavljeno u toku protekle 2018. i 2019. godine.

„Tu je pet prikaza o knjigama iz historije, odnosno, književnosti kao i jedan prikaz monografije Antona Zimola što je prošle godine objavio Muzej Hercegovine Mostar. Naravno, morali smo se sjetiti i rahmetli Edina Čelebića koji je bio jedan od članova redakcije „Hercegovine“ do 2003. godine, tako da smo i njemu posvetili jedan objavljen tekst „In memoriam“ koji je pisao njegov kolega Šaban Zahirović.“, kazao je Šator.

O važnosti obnove rada časopisa „Hercegovina“ istakao je da je „časopis „Hercegovina“ 2015. godine preuzeo Filozofski fakultet Sveuličišta u Mostaru ili njihovo odjeljenje za historiju, a kasnije su prebacili izdavačka prava na Sveučilište u Zagrebu. U suštini počeli su izdavati isti onaj časopis koji je izlazio sve do 2003. godine i napravio pauzu do 2015. godine, te su onda oni krenuli sa „Hercegovinom“ kojoj su promijenili vizuelni identitet, korice itd. “Mi smo prije dvije godine, razgovarajući na jednom sastanku smatrali da je iznimno bitno i za Mostar i za Hercegovinu da se ponovo pokrene „Hercegovina“ u svom izvornom obliku i tako smo se dogovorili Muzej Hercegovine Mostar, Arhiv HHK i Fakultet humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Mi smo to pokrenuli, 2018. i 2019. smo objavili dva broja, ove godine također, a namjeravamo objaviti još jedan broj. Na kraju krajeva ovo je jedini časopis u čitavom regionu Hercegovine koji je posvećen isključivo ili svojom većinom baš području Hercegovine. Tu je akcenat stavljen i na historiju kao i na kulturnu baštinu, jezik, književnost, sve ono što plemeni ljudski duh i ono što nas čini onim što jesmo“, naglasio je Šator.

Osim mr.sc Faruka Taslidže i mr.sc Edima Šatora promotor na promociji bila je i mr.sc Irma Marić. Na web stranici Muzeja Hercegovine Mostar muzejhercegovine.com dostupna su digitalna izdanja brojeva časopisa od 1-16 u kojima su objavljivani tekstovi vezani za društvene i humanističke nauke sa područja Hercegovine.

Na programu „Mostarskog ljeta“ sutra je izložba slika „Dragi moj Bosanac i Hercegovac probudi se“ autorice Alise Teletović koji će biti održan u Centru za kulturu Mostar sa početkom u 20:30 sati.

(StarMo)