Naslovnica Mostar FOTO: Jesu li samo vlasti krive?

FOTO: Jesu li samo vlasti krive?

281
aktivisti Adnan Đuliman i Oliver Arapović pored izvora rijeke Bune

Mostar — Za propadanje rijeka, kao jednog od najvažnijih prirodnih resursa u Bosni i Hercegovini, ne može se kriviti samo vlasti, čulo se uz ostalo u ponedjeljak u Blagaju, prilikom obilježavanja Svjetskog dana voda, koje su upriličile nevladine organizacije s južnih mostarskih prostora, koje se bore za zabranu izgradnje mini hidroelektrana.

Akcija u povodu Svjetskog dana voda, pod nazivom “Rijeke Bosne i Hercegovine”, upriličena je najprije u Eko centru Blagaj, zatim pored izvora rijeke Bune u Blagaju. Tu su aktivisti pokazali da je voda još uvijek za piće, te potom su se preselili na lokalitet Bunskih kanala, na ušću rijeke Bune u Neretvu, gdje je najavljena izgradnja dvije mini hidroelektrane.

Predstavnici nevladinih organizacija istakli su kako se u BiH investitori koji se zalažu za izgradnju mini hidroelektrana često pozivaju na iskustva iz Zapadne Evrope, na primjer Austrije, gdje je – kako se tvrdi – napravljen veliki broj tih objekata.

“Može li se, na primjer, u Austriji u kućanstvu, u stanu, na ‘pipi’ napiti neko vode, te? A mi ovdje u BiH još uvijek možemo”, rekao je Oliver Arapović, iz Ekološke zudruge Majski cvijet, dodajući kako neće dozvoliti da tako nešto bude uništeno.

Eventualnom izgradnjom dvije mini hidroelektrane na ušču rijeke Bune u Neretvu, protiv čega se aktivisti godinama bore, došlo bi – tvrde – do uništenja biljnog i životinjskog svijeta, a nastale bi i poplave zbog porasta vodostaja na tom – kako nazivaju Bunske kanale – spomeniku prirode.

Oliver Arapović ističe da je samo u HNK planirano izdavanje 60 koncesija za izgradnju mini hidroelektrana, a 15 ih je već napravljeno u zadnjih 20-ak godina.

“Ukupno u BiH 114 mini hidroelektrana je do sada izgrađeno, planiraju još oko 500”, kazao je Arapović, dodajući kako će time biti uništen resurs prirodne, pitke vode.

Aktivisti navode svjetske statistike, prema kojima – iako je 71 posto vode na planeti – zbog čovjekovog negativnog djelovanja, samo je 0,30 posto pitke vode, a svaki dan u svijetu oko 4000 djece umire jer nemaju pristup pitkoj vodi.

U BiH je katastrofalan odnos prema rijekama, pa Adnan Đuliman iz Eko centra Blagaj kao primjer navodi obale Neretve ili Bosne gdje se može vidjeti na milione plastičnih kesa.

“Mi kao ekološka organizacija često čujemo ljude kako prozivaju vlasti, institucije i ostalo. Naravno, jesu krivi, ali moramo da kažemo da su između ostalog građani BiH najveći krivci za te stvari”, rekao je Đuliman.

Prema informacijama kojima raspolažu nevladine organizacije, analize vode na širem prostoru Mostara, gdje se stanovništvo masovno bavi poljoprivredom su nepovoljne.

Adnan Đuliman je ustvrdio kako su navedene analizem pokazala da čak ta voda više nije za piće, te da raspolažu informacijama da se pojedini izvori više ne mogu koristiti ni za zalijevanje u poljoprivredi.

Aktivisti su u ponedjeljak najavili i kako pokreću inicijativu da Grad Mostar zabrani upotreba kesa, jer postoje svi zakonski preduslovi za kažnjavanje nepoštivanja jedne takve odluke.

(StarMo)