Naslovnica Mostar Evo zašto je „komunala“ komplikovano pitanje u Mostaru

Evo zašto je „komunala“ komplikovano pitanje u Mostaru

1108
foto arhiva

Mostar — Već duže vrijeme problematika komunalnih poslova i održavanja čistoće grada Mostara je u centru interesa ovdašnje, ali i bosanskohercegovačke javnosti.

Ipak, čini se kako se u ovom vrlo važnom javnom pitanju počesto u javnosti raspravlja bez pravih argumenata i poznavanja geneze problema i elementarnih činjenica, koje su za cijelu priču itekako važne.

Najprije treba napomenuti da su i komunalni poslovi u Mostaru još od kraja proteklog rata podijeljeni na tzv. „istočni“ i tzv. „zapadni dio grada“. Tako je u jednom dijelu grada za čistoću bilo nadležno Komunalno preduzeće ‘Komos’, a u drugom dijelu grada Javno preduzeće ‘Parkovi’.

Prvi koraci prema objedinjavanju komunalne infrastrukture u Mostaru napravljeni su još za vrijeme Košnikove evropske administracije nad Mostarom (EUAM), kada je evropskim novcem proširena i osavremenjana predratna deponija na Uborku, koja je tada djelovala u sastavu JP ‘Komos’.

Međutim, na zahtjev Svjetske banke, formirana je nova kompanija ‘Deponija d.o.o.’, pošto, prema stavu Svjetske banke, firma ‘Uborak d.d.’ nije mogla djelovati u sastavu ‘Komosa’, obzirom da u imovini tog privrednog društva ima i privatnog kapitala.

KOMOS I PARKOVI SU TREBALI BITI UGAŠENI, ALI…

Kasnije je, tokom 2007. godine, donesena odluka Gradskog vijeća Grada Mostara o formiranju Javnog preduzeća ‘Komunalno d.o.o.’, u koga su se prema toj odluci trebali ‘utopiti’ ‘Komos’ i ‘Parkovi’. Originalni plan je bio da u Mostaru postoje samo dva komunalna preduzeća – ‘Komunalno d.o.o.’ i ‘Deponija d.o.o.’, ali odluke Gradskog vijeća jednostavno nisu provedene niti ispoštovane.

U međuvremenu, ugašena je i firma ‘Uborak’, a ‘Komos’ je završio u stečaju.

Nova ‘krovna’ kompanija ‘Komunalno’ je tri puta pokušala sazvati skupštinu društva, kako bi ‘preuzela’ radnike ‘Komosa’ u stečaju, ali skupština nikada nije održana zbog nedolaska, koje li ironije, predstavnika Grada Mostara, kojim upravlja gradonačelnik Ljubo Bešlić iz HDZ-a BiH.

Od dobro obaviještenih izvora, portal StarMo doznaje kako nekim političkim strukturama u Mostaru jednostavno nije odgovaralo gašenje ‘Parkova’ i to prije svega zbog imovine, tako da odluke Gradskog vijeća nisu privedene i niko nikada zbog toga nije odgovarao, navode naši izvori.

Tako je, umjesto pojednostavljivanja komunalnog sektora, što je bila osnovna namjera, u Mostaru ostao na snazi sistem velikog broja komunalnih kompanija, čiji se poslovi preklapaju, a grad se ne čisti i ne održava na način kako bi to činile dvije dobro organizovane i sređene kompanije sa ujedinjenim kapacitetom.

KAKO SE (NE)ZBRINJAVA OTPAD U MOSTARU?

A zašto je Mostar prljav grad?

U odgovoru na ovo pitanje treba napomenuti da su komunalni poslovi u Mostaru podijeljeni na individualne i zajedničke. Javna preduzeća dužna su odvoziti samo komunalni otpad, dok je tzv. kabasti otpad predviđen za odnošenje tek dva puta godišnje i to prema cijenama koje je odredilo Gradsko vijeće, tvrde naši izvori.

Vrlo je važno da su sve druge vrste otpada dužni zbrinuti proizvođači otpada i to o svom trošku.

Mnogi vjeruju da je upravljanje otpadom unosan posao, ali to u Mostaru, baš i nije slučaj. Obzirom na cijenu koja, prema našim izvorima, nije ekonomska i prema studiji Svjetske banke trebala bi biti veća barem 50 posto, ekonomska isplativost je vrlo upitna.

Tome doprinose i ogromna, milionska potraživanja javnih preduzeća prema građanima. Naši izvori tvrde da su građani Mostara javnim preduzećima iz komunalne djelatnosti dužni fantastičnih 10 miliona maraka!? Osim tog milionskog duga, javna preduzeća su potrošila dodatnih 2 miliona KM na plaćanje PDV-a državi, što znači da je država uredno naplatila porez na obračunate račune, koje građani nisu platili!

Grad Mostar je prljav i zbog loših navika samih građana, koji uglavnom ne odlažu otpad na adekvatan i ekološki prihvatljiv način, pa se smeće odlaže pored kontejnera, a u gradu se na ulicama pojavljuje takozvani ‘rasuti otpad’.

Dodatni problem je što u Mostaru nema komunalnih redara, koji bi mogli nadgledati odlaganje otpada, dok u isto vrijeme inspekcijski organi Grada Mostara na tom planu ne rade gotovo ništa, kažu naši izvori.

Uzme li se sve ovo u obzir, stanje u Mostaru je još i dobro kakve su realne okolnosti, tvrde naši izvori.

Iz komunalnih preduzeća upozoravaju i da je sve teže doći do radnika na održavanju čistoće, „zbog prirode posla“, ali i realno niskih plata.

Osim toga, Grad Mostar nema ni usvojen plan upravljanja otpadom, dok se Zakon o komunalnoj djelatnosti, usvojen prije četiri godine, gle čuda, ne primjenjuje. Da se kojim slučajem ovaj Zakon primjenjuje u praksi, riješila bi se dva ključna problema, a to su efikasna naplata pruženih usluga i sprječavanje nelegalnog odlaganja otpada.

NEMA SPREMNOSTI U GRADU…

Naši izvori tvrde da je potpuno jasno da nema spremnosti u Gradu Mostaru da se ovi problemi rješavaju od strane nadležnih institucija, već se sva pažnja javnosti i nevladinog sektora skreće na javna preduzeća, koja zapravo nemaju nadležnosti za tu problematiku.

Uzme li se sve u obzir, jasno je zašto mostarski komunalni sektor ‘grca’ u problemima. Sistem je preglomazan i prekapacitiran, planovi i strategije se ne provode, dok javna komunalna preduzeća zapravo od građana ne mogu naplatiti milionska dugovanja.

Sve to stvara ‘zatvoreni krug’ problema iz kojih se može izaći samo uz jasno opredjeljenje da se konačno provedu svi predviđeni planovi i programi, bez daljnjih kašnjenja i odugovlačenja.

(StarMo)