Naslovnica Region EK: Hrvatska ispunjava uslove za Schengen

EK: Hrvatska ispunjava uslove za Schengen

254

Bruxelles — Evropska komisija ocijenila je u utorak da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU da Hrvatsku uključi u prostor bez unutrašnjih graničnih kontrola.

“Evropska komisija smatra, na osnovu rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uslovi za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni”, objavila je Komisija u saopštenju, prenosi Patria.

Komisija dodaje da će Hrvatska “trebati nastaviti primjenjivati sve sadašnje aktivnosti, posebno, upravljanje na vanjskim granicama kako bi osigurala da ti uslovi budu i dalje ispunjeni”.

“Komisija također danas potvrđuje da Hrvatska nastavlja ispunjavati obaveze povezane sa šengenskim pravilima, koje je preuzela tokom pristupnih pregovora”, dodaje se u saopštenju.

Hrvatske napore na ispunjavanju šengenskih uslova pohvalio je predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker.

“Pohvaljujem Hrvatsku za njene napore i ustrajnost da ispune sve potrebne uslove za pridruživanje Schengenu. Samo kroz očuvanje jedinstva i kroz zajedništvo možemo osigurati jači šengenski prostor. I zato vjerujem da će zemlje članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Schengena”, rekao je Juncker.

Sličnu poruku poslao je i komesar za unutrašnje poslove Dimitris Avramopoulos.

“Schengen je jedan od najvećih i najopipljivijih postignuća u evropskim integracijama. Ali njegova snaga uvelike ovisi o njegovoj inkluzivnosti – sada kada je Hrvatska poduzela mjere kako bi osigurala da su svi potrebni uslovi ispunjeni, mi to moramo priznati. Kada postane punopravna članica Schengena, Hrvatska će doprinijeti daljnjem jačanju šengenskog prostora i osigurati da se vanjske granice EU-a bolje štite”, rekao je Avramopoulos.

Da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru država mora dokazati da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak; efikasno sarađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako bi održale visok nivo sigurnosti nakon ukidanja unutrašnjih granica; primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o kontrolama na kopnu, moru i na aerodromima, izdavanje viza, o policijskoj saradnji i zaštiti ličnih podataka te se povezati se na šengenski informacioni sistem (SIS) i Vizni informacioni sistem (VIS) i upotrebljavati ih.

U državama članicama šengenskog prostora provode se redovne evaluacije kako bi se provjerilo primjenjuju li ispravno pravila šengenskog prostora.

Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduslov da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor. Bugarska i Rumunija još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Evropske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema saglasnosti svih zemalja članica.

Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sisterma, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sistem i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunija.

Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.

Šengenski prostor trenutno se sastoji od 26 evropskih zemalja (od kojih su 22 države članice EU‑a: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Holandija, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španija i Švedska). Četiri zemlje koje nisu članice EU također su dio Schengena: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska, piše N1.

Trenutno je šest zemalja članica EU-a izvan Schengena. Velika Britanija nikada nije htjela biti članica toga prostora, a slijedom toga i Republika Irska je morala ostati izvan, jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je protivno mirovnom sporazumu iz 1998. Kiparska, međunarodno priznata vlada, ne kontrolira cijelu teritoriju, na sjeveru ostrva je samoproglašena Turska Republika Sjeverni Kipar, koju priznaje samo Turska. Bugarska i Rumunija od 2011. godine imaju pozivnu ocjenu Evropske komisije, ali još nema političke saglasnosti da ih se prime. Šesta je Hrvatska koja je upravo dobila pozitivnu ocjenu Evropske komisije.

Priča sa prostorom bez unutrašnjih graničnih kontrola počela je 14. juna 1985. kada je pet zemalja članica: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Holandija potpisalo sporazum pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba sporazuma počela je tek u martu 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica.

(StarMo)