Naslovnica Mostar Dok gori nebo nad Mostarom…

Dok gori nebo nad Mostarom…

873

Mostar — Njegovo proljeće počinje tako što zajedno sa volonterima čisti plažu, a njegova ruka je ona koja spašava one koji skačući sa Starog mosta dožive nesreću.

Kada se sa volonterima u proljeće upusti u čišćenje plaža rijeke Neretve – čamce spuštaju u hladnu rijeku i na njih stavljaju reklamu svog obrta. Naime – za sve turiste koji žele da vide most, iz perspektive koju ni mnogi Mostarci ne vide, nudi mogućnost vožnje čamcem. Od tog posla živi, ali njegova priča ne završava tu. Volonterski radi na spašavanju onih koji skaču sa Starog mosta i povrijede se, a svakog 10. i 20. u mjesecu svoju zaradu donira onima kojima je novčana pomoć potrebna.

On je Dženan Duraković – Mostarac kojeg ćete vjerovatno primijetiti kad sa Starog mosta skrenete pogled ka “pećinama” i plaži ispod.

Od kada radite boat tour, te kakvi su utisci turista ali i lokalnog stanovništva nakon vožnje Neretvom?

S ovim poslom krenuo sam 2016. godine. Provodeći vrijeme na Neretvi, ispod Starog mosta, odlučio sam se na iskorak i u ponudu uvrstio vožnju čamcem. Imponovalo je to što su domaći ljudi prepoznali korist i ljepotu čamaca i nekako mi je to dalo povoda da i dalje nastavim sa ovim poslom. Čamci su došli i kao dobra korist, ne samo meni kao vlasniku, nego i ljudima koji se ovdje kreću. Imali smo i neuspješnih pokušaja skoka. Ko god da je skočio i upao loše, nekako smo pravovremeno djelovali čamcima i spasili ih. Bilo je tu i stranaca koji ne znaju opasnosti rijeke Neretve… Sjećam se 2018., ispod Lučkog mosta, spašavajući čovjeka sam ostao bez čamca i motora, jer sam bio sam i nisam imao pomoć.

Osim tebe, da li je još neko uključen u ovaj posao?

Trenutno, sa mnom su dva momka koja volonterski rade i pomažu. Dok sam bio aktivni fudbaler Veleža često smo trenirali u Egipatskom selu, to je dom za djecu bez roditeljskog staranja. Stekao sam naviku da slatkiše, odjeću i neke druge stvari podijelim sa štićenicima doma. Ostao sam vezan za tu ustanovu, a u ovom poslu pridružio mi se Amir, dijete doma i vrlo rado sam pristao da volontira. Imao je teško djetinjstvo i prošlost, pa je lijepo da mu mi pokušamo podariti lijepu budućnost. Također, pored Amira, tu bude još momaka romske populacije i lijepo je vidjeti da to nisu djeca koja pružaju ruku na ulici, čak šta više, počinju se stidjeti toga. Sa mnom su uključeni u čišćenje plaže, uklanjanja smeća sa „pećina“.

Gdje si naučio voziti čamac, obzirom da je Neretva hirovita i puna virova?

2016. naučio sam voziti čamac na Jablaničkom jezeru, s obzirom da tamo nema „pećina“. Prije polaganja za vožnju, u ronilačkom odijelu sam se spustio od Titovog do Starog mosta da vidim gdje su pećine koje trebam izbjegavati. Nakon toga, položio sam ispit za vozača motornih vozila na vodi u Ostrošcu u Lučkoj kapetaniji.

Postoje li anegdote s vožnje kojih se rado sjećaš?

Čovjeku najviše urezane ostanu te dramatične situacije, kada se trudiš spasiti nečiji život, ali bilo je i lijepih momenata, zaruka, prvih poljubaca na čamcu.

Da li je ovo adrenalinska tura ili je preporučena za porodice s djecom? Koliko je vožnja sigurna i kojom brzinom čamac vozi?

Od 2016-te vožnja se pokazala 100% sigurnom. Nikada nismo imali ni najmanji incident. Sve osobe prije vožnje dobiju sigurnosne prsluke. Najmlađa osoba je bila svega tri mjeseca stara. Tura može biti adrenalinska, u zavisnosti od želja gostiju, ali prvenstveno je namjenjena kao relax tura za fotografisanje. Govoreći o maksimalnim mogućnostima motora, moguće je postići brzinu od 60 km/h, mada ne praktikujemo tako brze vožnje.

Smatraš li da će ovaj posao opstati, te kakav je tvoj plan za budućnost?

Moj plan za budućnost je razviti ovaj posao, te da ga iz godine u godinu dižemo na veći nivo. Što se tiče organizacije i izgleda plaže, da na neki način osiguramo da i to zaštitimo. Što se tiče čamaca, tu nema puno mudrovanja, čamac, motor, te konstantno obnavljanje i unapređivanje materijala.

Autorica: Selma Hodžić

„Mi o nama“ je platforma za promociju pozitivnih priča o individualcima i individualkama, incijativama, grupama i aktivnostima u Bosni i Hercegovini. Aktivnost zajednički implementiraju Omladinska novinska asocijacija u BiH (ONAuBiH) i Centar za kulturnu i medijsku dekontaminaciju (CKMD), podržanu od strane BHRI (Bosnia and Herzegovina Resilience Initative) projekta.

(StarMo)