Naslovnica Izdvojeno Bugajski analizira: Washington mora uvjeriti Zagreb zbog Rusije!

Bugajski analizira: Washington mora uvjeriti Zagreb zbog Rusije!

310
Janusz Bugajski

Washington — Francuski predsjednik Emmanuel Macron opisao je Bosnu i Hercegovinu “tempiranom bombom”, te kao razlog za zabrinutost Evrope zbog povratka džihadista iz Sirije. On se tako pridružujue antibošnjačkim stereotipima koje je u ratovima devedesetih zagovarao bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević. U stvarnosti, prijetnja Bosni i Hercegovini i široj regiji ne proizlazi iz vjerskog ekstremizma, već iz unutrašnjih etničkih podjela zemlje i destabilizirajuće uloge vanjskih sila, napisao je ugledni ekspert Janusz Bugajski u analizi koju je objavio Centar za analizu evropske politike (CEPA) iz Washingtona.

Macron je nedavno blokirao evropski put država zapadnog Balkana, uključujući i one s značajnim muslimanskim stanovništvom. U praksi će njegova opstrukcija razgovora o pridruživanju EU s Albanijom i Sjevernom Makedonijom doprinijeti ugrožavanju regionalne sigurnosti više nego bilo koji povratnik sa sirijskog ratišta. Bugajski ističe da dokazi pokazuju da je džihadizam u Francuskoj ozbiljniji nego bilo gdje na Balkanu, posebno u pogledu broja terorističkih napada. Također, više od 1.900 francuskih državljana je otišlo na ratišta u Siriji i u Iraku u odnosu na oko 300 državljana BiH.

“Temeljni problem Bosne i Hercegovine jest taj što vlasti Srbije i Hrvatske nisu u potpunosti prihvatile tu zemlju kao legitimnu i suverenu multietničku državu. Stepen pritiska na Bosnu ovisi o obimu nacionalističkog zanosa unutar vlada u Beogradu i Zagrebu, kao i o povoljnim međunarodnim uslovima, uključujući neznanje ili naivnost nekih zapadnoeuropskih lidera” – navodi Bugajski.

Dok se Srbija skriva iza Rusije da ospori integritet Bosne, smatra on, Hrvatska se krije iza svog članstva u EU. Macronova kontroverzna izjava je ponavaljanje primjedbi dosadašnje hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da je BiH sigurnosna prijetnja u kojoj se nalaze teroristi. Iako je nakon toga negirala da iznosi te komentare, kontroverza je dovela do osuda bosanske vlasti i pojačala napetosti između Bošnjaka i Hrvata.

“Za Beograd, Moskva igra korisnu ulogu braneći bosanskohercegovački kvazi separatistički srpski entitet (Republika Srpska – RS) na međunarodnoj sceni, ukazujući da bi mogli podržati otcjepljenje. Rusija koristi Balkan kao stratešku imovinu, ne samo da bi poremetila uključivanje regiona u prekoatlantsku sigurnosnu sferu, već i da bi potkopala zapadnu koheziju. Kremlj preferira da se zemlje ne pridruže Savezu jer to pojačava ulogu Washingtona u odbrani Evrope. Unatoč tome, Moskva također intenzivira napore za podrivanje EU-a i NATO-a iznutra, kao što pokazuje i njihov sve veći uticaj u Hrvatskoj, Mađarskoj i Bugarskoj. Ulazak u NATO pomaže jačanju državne sigurnosti, ali ne osigurava imunitet od strane subverzije, pogotovo ako lokalni čelnici izračunaju da od Moskve mogu politički ili lično profitirati” – navodi se u analizi.

“Hrvatska je sada glavni cilj Kremlja kako bi suzbila razvoj energetskih projekata koji bi doveli u pitanje monopolističke ambicije Rusije u regionalnoj opskrbi plinom. Zagreb je također koristan Rusiji za održavanje ravnoteže u BiH. Nacionalisti u vladajućoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) u Hrvatskoj i Bosni vide rusku prisutnost kao priliku da ojačaju svoje zahtjeve za formiranje trećeg entiteta u BiH. Zaista, srpski i hrvatski čelnici sarađuju u slabljenju centralne vlasti u Sarajevu. Zarobljeni u sredini, bošnjačko stanovništvo moglo bi se i radikalizirati, ne u vjerskoj militantnosti, već sekularnim nacionalizmom, kako bi se oduprlo srpskom i hrvatskom iredentizmu” – navodi Bugajski.

Smatraju i kako predstojeći izlazak Velike Britanije iz EU-a i povlačanje njemačke kancelarke Angele Merkel također mogu umanjiti podršku integriranoj bosanskoj državi, posebno ako Macron zadrži svoj pristup predsjedniku Vladimiru Putinu. S obzirom na negativnu ulogu susjednih država i sve izraženiji stav o nezainteresovanosti EU-a, trajna stabilnost Bosne i Hercegovine prvenstveno ovisi o Sjedinjenim Državama. Washington i saveznici u NATO-u koji su odlučni oduprijeti se ruskim destabilizirajućim upadima moraju preuzeti vodeću ulogu u integriranju BiH na unutrašnjem i međunarodnom planu.

Nakon što je u oktobru 2019. godine imenovan američki specijalni predstavnik koji će se fokusirati na normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova, Bugajski smatra da bi trebao biti izabran i posebni predstavnik koji će se baviti BiH. Nijedan status quo nije trajan, a razloga za nezadovoljstvo ima od ekonomske stagnacije, nacionalističke radikalizacije, blokade međunarodnim institucijama i neodlučnu uključenost vanjskih sila.

“Specijalni predstavnik će se morati fokusirati na tri prioriteta kako bi ojačao BiH. Prvo, u konstrukciji moderne države Izborni zakon treba biti reformisan prema standardima EU, gdje etnički identitet ne prevladava nad građanskim principom. Drugo, u izgradnji legitimnih institucija, vladavina zakona mora osigurati odvajanje pravosudnog sistema od političkih interesa kako bi sudije i tužioci postali neovisni akteri. I treće, koraci ka članstvu u NATO-u moraju se učvrstiti. Program reformi koji je nedavno potpisali članovi predsjedništvo BiH je ustvari prvi Godišnji nacionalni program (ANP) koji BiH usmjerava ka članstvu EU. Novi američki predstavnik trebao bi se fokusirati na njegovu provedbu. Kvalificiranje za NATO podcrtavat će da sigurnost BiH garantuje sigurnost svih etničkih grupa i smanjuje izglede za vanjski sukob. Istovremeno, Washington mora uvjeriti Zagreb da omogućavanje prodora Rusije slabi vladu, podstiče regionalne tenzije i narušava koheziju NATO-a” – zaključuje Bugajski.

(StarMo)