Naslovnica Mostar Aktivisti nastavljaju borbu za Bunske kanale

Aktivisti nastavljaju borbu za Bunske kanale

463
foto arhiva

Mostar — Aktivisti nastavljaju višegodišnju borbu za Bunske kanale na Buni, južno od Mostara. Ovu jedinstvenu prirodnu oazu krasi bogata flora i fauna, ali to nije dovoljno da se jednom zauvijek kaže ne izgradnji mini hidroelektrana.

Šest godina traje borba stanovnika Bune i aktivista koji su, za sada, onemogućili izgradnju dvije male hidroelektrane na Bunskim kanalima. Da se njihov glas nije čuo, sada ne bismo gledali ovakve jedinstvene prizore. Međutim, strah i zabrinutost domicilnog stanovništva i dalje su prisutni, javlja federalna.ba.

„Posljednje informacije su da investitori ne odustaju od izgradnje, odnosno ishođenja papira, dozvola i svega. Projektanti i koncesionari guraju da što prije ide prije donošenja tih zakona, mada treba toj lakrdiji reći dosta je“, kaže Miroslav Barišić, član Ekološke udruge Majski cvijet Buna.

Predsjednik Ekološke udruge Novi val Blagaj Adnan Đuliman navodi kako postoje ljudi koji žele da uzmu koncesiju na tom području i njihovo je to legalno pravo, ali da postoje i ljudi koji imaju totalno druge argumente, koji žele da sačuvaju to prirodno bogatstvo.

Međutim, priča se još ne završava s obzirom na to da lokalna zajednica i aktivisti neće odustati. Smatraju da bi izgradnja malih hidroelektrana dovela do uništenja flore i faune, ali i do poplava.

„Mi smo već dva puta plivali od pozemnih voda. Kada se nivo Neretve diže, onda se dižu i podzemne vode. Buna nema kanalizaciju tako da strahujemo i od septičkih jama – to bi bila kolera. Doveli su nam vodovod koji nije baš za pitku vodu, mi koristimo arteške bunare, to je podzemna voda, došlo bi fekalija, svega, izlijevanja“, upozorava Barišić.

I Đuliman upozorava: „Po cijeloj BiH rijeke nam stavljaju u cijevi radi nekih pojedinaca koji žele da ostvare ekstra dobit. Koju mi plaćamo – sve su to subvencije na proizvodnju električne energije, mi plaćamo kroz naše račune. Mi imamo pravo da se pitamo“.

Bunski kanali su rješenjem iz 1970. godine proglašeni zaštićenim dijelom prirode u Zavodu za zaštitu spomenika prirode FBiH.

(StarMo)